U Zagrebu, 4. veljače 2019.
– MEDIJSKA OBAVIJEST –
Poštovane kolegice i kolege novinari,
S ciljem cjelovite prezentacije jedne od najznačajnijih privatnih zbirki hrvatskog slikarstva iz razdoblja moderne i suvremene umjetnosti – zbirke prof. dr. sc. Asima Kurjaka, te s obzirom na velik interes posjetitelja za izložbom tijekom prvoga tjedna trajanja izložbe Zbirka Kurjak, organizirane u sklopu Ciklusa Privatne kolekcije u javnoj instituciji, u Umjetničkom paviljonu je odlučeno kako će i tijekom ove izložbe, počevši od utorka, 5. veljače 2019., biti organizirana besplatna stručna vodstva za građanstvo, od utorka do subote s početkom u 12 i u 17 sati.
Podsjećamo kako se izložba može razgledati do 17. ožujka ove godine, prema uobičajenom radnom vremenu Paviljona, od utorka do nedjelje od 11 do 20 sati, odnosno petkom do 21 sat.
Unaprijed Vam zahvaljujemo na objavi ove informacije.
Za sva pitanja vezana za izložbu, stojimo Vam na raspolaganju.
Srdačan pozdrav,
Odnosi s javnošću Umjetničkog paviljona u Zagrebu
Trg kralja Tomislava 22
HR – 10 000 Zagreb
T (01) 484-10-70; F (01) 4876-487
E sanja@umjetnicki-paviljon.hr; aneta@umjetnicki-paviljon.hr
W www.umjetnicki-paviljon.hr
F www.facebook.com/umjetnickipaviljonuzagrebu
O CIKLUSU
Podsjećamo, Ciklus Privatne kolekcije u javnoj instituciji Umjetnički paviljon pokrenuo je 2014. godine izložbom Kolekcije Vugrinec, potom je slijedilo upoznavanje s kolekcijom Hanžeković, te kolekcijom Roglić. Vjerujemo da je medijima, struci i najširoj javnosti jednako zanimljiva i Zbirka Kurjak, kao što su to bile izložbe spomenutih kolekcija.
Naime, rijetko koja izložba u Hrvatskoj posljednjih desetak godina, a koja se bavi hrvatskom Modernom, nije uključila djela iz Zbirke Kurjak. Ipak, predstavljanje Zbirke Kurjak u sklopu ovoga Ciklusa u Umjetničkom paviljonu prvo je cjelovitije predstavljanje javnosti umjetnina koje profesor Kurjak kolekcionira dugi niz godina.
Važno je istaknuti da Umjetnički paviljon ovim Ciklusom želi skrenuti pozornost spram privatnih kolekcija svim onim čimbenicima u hrvatskome društvu kojima je u fokusu interesa kultura i umjetnost. Jer, privatne kolekcije vrlo su važni resursi za upoznavanje umjetničkih opusa, a brojne muzejske zbirke nastale su upravo zahvaljujući sakupljačkom žaru pojedinaca, entuzijasta, kolekcionara. Briga za privatne zbirke umjetničkih djela prikupljenih od strane pojedinaca također je važan oblik brige za baštinu. Rijetka prigoda susreta s djelima koja su pohranjena u privatnim prostorima prigoda je za brojne ljubitelje umjetnina da se upoznaju s, inače, nedostupnom baštinom. S druge strane, nije tako česta pojava da kolekcionar koji je svo svoje znanje, trud i imetak uložio u prikupljanje vrijedne zbirke, istu podastire javnosti na ogled.
O IZLOŽBI
Zbirka dr. Asima Kurjaka
Pretpostavljamo da je zbirka dr. Kurjaka – u pravom smislu riječi – počela rasti, razvijati se i popunjavati u razdoblju poslije 1970./1971. godine, tj. nakon njegove specijalizacije u Engleskoj. Generalno, u pitanju su bila djela hrvatske i bosanskohercegovačke provenijencije: hrvatskih umjetnika u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, bosanskohercegovačkih u Bosni i Hercegovini, ali i u Hrvatskoj i tako dalje u svim mogućim kombinacijama / varijacijama. To stručnjacima nije nepoznato, još manje uznemirujuće: to su realnosti genetike, odgoja i školovanja; ne samo distinkcija prema nacionalnom ključu, nego i državno-političkim granicama, a tome domećemo i činjenicu da u cijeloj povijesti moderne umjetnosti od kraja XIX. stoljeća do danas nisu rijetki oni umjetnici „nomadi” koji kroz život pronose ne samo svoju izvornu tradiciju, nego i tradiciju koje pripadaju drugim školama i prostorima – praktički: svojoj drugoj pa i trećoj školi, tradiciji, poticajnom izvoru.
Kurjakova zbirka sastoji se danas od više stotina djela (u najrazličitijim tehničkim vrstama i sadržajnim žanrovima), a raspoređena je na tri bitne lokacije: Zagreb, Sarajevo i Dubrovnik. Ona nema historiografskih pretenzija premda se i samim razvrstavanjem djela prema godinama (njihova) nastanka uspostavlja neki kronološki slijed – nekakva, ma i netražena povijest. Ona, svakako, u Kurjaka, nije od prvenstvenoga interesa. On, vidi se, zbirku ne slaže ni prema normativima modernizma. Razabiremo da je on kolekcionar koji osobno naginje tradicionalnijim emanacijama slikarstva, crteža i skulpture – time i nizu neo – ili retro – pojava (poput hiperrealizma ili sličnih), no stoji da će gdjekad, od zgode do zgode, nikad s programatskom strašću, uočiti proplamsaj novine (mlađu, noviju ruku) ili iskru slobodnijega rukopisa.
Koji put je, ulazeći ne tako davno, u kolekcionarsku „branšu”, on u maticu umjetnosti unosio i neka rubna djela rubnih majstora za koje nam je vrijeme pokazalo da se i u marginalnim rukavcima mogu otkriti prava dobra. Mnoge probitke ostvare oni koji prvi stignu na tržište (i to se redovito spominje), no postoje i prednosti onih koji – s ovih ili onih razloga – kasne (a o tome se baš nikad ne govori i ne piše).
Izložba Zbirke Kurjak obuhvaća oko 160 izložaka u različitim tehnikama i formatima: od vrlo velikih, reprezentativnih formata u tehnici uljenih boja do sitnih bilježaka, crteža, skica ili ilustracija. Bit će prikazana djela mnogih uglednih i najuglednijih umjetnika od početaka Moderne do sada aktualnih mladih prvaka. Zagrebačka će nam izložba pokazati djela Bukovca, Medovića, Čikoša-Sesije, Crnčića, Kovačevića, Vidovića, Auera, Račkoga, Krizmana, Krušlina, Rojčeve, Račića, Becića, Mijića, Babića, Miše, Gecana, Šeferova, Varlaja, Krizmanića, Trepšea, Uzelca, K. Hegedušića, Motike, Mujadžića, Paraća, Detonija, Šimunovića, Šohaja, Šebalja, Kopača, I. Generalića, Glihe, Dulčića, Price, Veže, Lovrenčića, Reisera, Masle, Murtića, Rabuzina, Džamonje, Vanište, Ivančića, Stančića, Trostmana, Kavurić–Kutrovićeve, Berbera, dvojice Vejzovića, Kauzlarića, Lapuha, Kuliša i brojnih drugih vrsnih majstora pa će mnogi – dolazeći na izložbu – uživati.
– sažetak o izložbi autora izložbe Igora Zidića
