Objave

TIHOMIR MATIJEVIĆ: Ordnung – objave iz medija

Kip kao parodija na nedostatak kriterija

Globus, 24. ožujka 2021., str. 65

Umjetnost ispred Umjetničkog paviljona od 8. ožujka do kraja studenoga 2021. – Prva je izložba Ordnung kipara Tihomira Matijevića iz Osijeka

Glas Slavonije, 6. ožujka 2021., str. 55.

Iskrivljeni Staljin ispred Umjetničkog paviljona uzbunio Zagrepčane

Večernji list, 5. ožujka 2021., str. 32. – 33.

Dezinformacije na društvenim mrežama i lokalna umjetnost

Jutarnji list, 2. ožujka 2021., str. 26

Umjetnost ispred Umjetničkog paviljona

Zagreb, moj grad, 1. ožujka 2021., str. 50.

Poziv na tiskovnu konferenciju – Tihomir Matijević: Ordnung

Zagreb, 04. 03. 2021.

– MEDIJSKA OBAVIJEST –

Izložba
TIHOMIR MATIJEVIĆ
Ordnung
Ciklus: Umjetnost ispred Umjetničkog paviljona
08. 03. 2021. – 25. 04. 2021.

ORGANIZATOR: Umjetnički paviljon u Zagrebu

Poštovane kolegice i kolege novinari,
zadovoljstvo nam je obavijestiti Vas da od sljedećeg tjedna krećemo s našim novim ciklusom izložbi Umjetnost ispred Umjetničkog paviljona! Zbog velikih oštećenja nastalih u potresu, u ožujku 2020., naš je izložbeni prostor zatvoren te smo, stoga, odlučili izložbe održavati na platou ispred ulaza u Paviljon.
Tijekom godine održat ćemo četiri izložbe, pozivamo Vas da nam se pridružite na prvoj, osječkog kipara srednje generacije, TIHOMIRA MATIJEVIĆA.
Izložbu ćemo struci i javnosti predstaviti u ponedjeljak, 08.03.2021. u 12 sati ispred glavnog ulaza u Umjetnički paviljon gdje je skulptura i postavljena.
Na predstavljanju će sudjelovati:
• autorica Ciklusa – Jasminka Poklečki Stošić, ravnateljica Umjetničkog paviljona
• autor teksta u katalogu – Klaudio Štefančić, povjesničar umjetnosti
• kipar Tihomir Matijević
Skulptura će se besplatno moći pogledati do 25.04.2021. godine.
Molimo da pri dolasku poštujete epidemiološke mjere i preporuke Stožera.
Odnosi s javnošću Umjetničkog paviljona u Zagrebu

CIKLUS: Umjetnost ispred Umjetničkog paviljona
– od početka ožujka do kraja studenoga 2021. –

Prošla nas je godina suočila s brojnim izazovima. Uz dosad neviđenu globalnu epidemiološku situaciju, Zagreb je u ožujku pogodio i potres koji je Umjetničkom paviljonu nanio velika oštećenja i tako privremeno onesposobio ustanovu za održavanje regularnog izložbenog programa. Novonastale okolnosti rezultirale su kreativnom reakcijom izmještanja umjetničke produkcije u prostor ispred Paviljona te će se novi izložbeni program, naziva Umjetnost ispred Umjetničkog paviljona, tijekom godine održavati upravo u tom, vanjskom prostoru. Potonji je do sada ponajprije služio kao pristup samoj zgradi, iako je nekoliko puta „postao“ izlagačkim prostorom za umjetnička djela – prisjetimo se, primjerice, izložbe Dušana Džamonje (1999.), Ivana Kožarića (2005./2006.), Mirjane Vodopije (2013.). No, zahvaljujući urbanističkom rješenju Paviljona, prostor ispred ustanove postat će ovim novim izložbenim angažmanom mjesto koje potiče na zadržavanje, odnosno okupljanje ljudi. Umjetnički paviljon oduvijek je bio zamišljen kao mjesto interakcije i urbanog života – sada kada je i taj aspekt donekle onemogućen, vanjski prostor mogao bi nadoknaditi moment zajedništva.

Namjera nam je – i nakon što Umjetnički paviljon bude obnovljen – nastaviti s održavanjem izložbi na otvorenome. Štoviše, naš plan je u nadolazećim godinama prijeći preko Zelenog vala i izložbe održavati po užem središtu Zagreba, a kada se gospodarske prilike u gradu i državi stabiliziraju, Ciklus priređivati bijenalno. Željeli bismo, naime, da ovaj naš ciklus izložbi preraste u Bijenale suvremene skulpture na otvorenome u kojemu će participirati kako hrvatski tako i inozemni umjetnici. Ambiciozan je to projekt, kako financijski tako i organizacijski, no sigurni smo kako bi, iz više razloga, bio dobrodošao i hrvatskoj metropoli i cijeloj državi.

U četiri izložbe na programu tijekom ove godine predstavit ćemo četiri hrvatska kipara čija će djela, svako na svoj osebujan način, animirati i oplemeniti eksterijer Umjetničkog paviljona. Osim same pristupačnosti ovakvog načina izlaganja koji dovodi umjetnost u javni prostor, on ujedno i potiče na promišljanje o ulozi i potencijalu javne plastike, neovisno o njezinom nerijetko efemernom karakteru.

Prva izložba donosi instalaciju osječkog kipara srednje generacije, Tihomira Matijevića. Riječ je o radu pod nazivom Ordnung. Povjesničari umjetnosti i likovni kritičari složni su oko konstatacije kako je Matijevićeva umjetnost provokativna. U tome kontekstu možemo se prisjetiti kiparove izložbe Torta vs. Bronca iz 2013. u Galeriji likovnih umjetnosti u Osijeku, ili izložbe Kad je spomenik bio mlad iz 2016., održane u Puli u Galeriji Poola. Iste te godine održana je i izložba Transheroica ili kipar traži heroja, u Podrumima Dioklecijanove palače u Splitu.

I u radu Ordnung vidljiva je kipareva provokativnost i ironičnost. Djelo se sastoji od nekoliko elemenata koji, zajedno, tvore cjelinu, odnosno skulpturu. Građevinski strojevi postavljeni u pijesak nalaze se na samome dnu i predstavljaju ekonomske uvjete. Slijedi prvi dio postamenta koji prikazuje knjige s područja arhitekture i teorije umjetnosti kojim umjetnik ukazuje na važnost planiranja javnog prostora, a u drugom dijelu postamenta je citat Trajanova stupa kojim ističe važnost ljudskog rada. Na samom je vrhu figura policajca, koja podsjeća na uobičajeni način prezentiranja važnih povijesnih ličnosti.
„Je li Ordnung traktat ili prikaz društva u kojem živimo?” upitao je u intervjuu za katalog izložbe povjesničar umjetnosti Klaudio Štefančić Tihomira Matijevića i dobio sljedeći odgovor: „ Jedno i drugo, istovremeno nijedno. Polemizirati se može nad bilo kakvim objektom, nekome je dovoljan štap zabijen u zemlju, drugome neće pomoći ni 100 Brandenburških kapija. Više ovisi o kulturnom kapacitetu recipijenta i njegovoj volji nego o umjetnikovoj nakani. Rad može funkcionirati kao prikaz društva jer je struktura društvene organizacije slična procesima gradnje. Radi lakšeg razumijevanja ubacio bih još jednu nepoznanicu u jednadžbu, a to je ideja spomenika, odnosno tranzicije skulpture u spomenik. Za razliku od umjetničkog djela, spomenici su kolektivni izraz i procesi proizvodnje su puno kompleksniji. U te procese se pokušava uvesti red (njem. Ordnung): politika legitimizira struku, struka politiku; institucije, autoriteti, javne rasprave itd. Mnogo je tu instanci procesa prihvaćanja koji su koliko god demokratski toliko i nemogući. Ne misli se tu nužno samo na hrvatsku, koruptivnu, političku svakodnevicu. Arhitektura je također svojevrsna diktatura, kao i matematika, pa i teorija umjetnosti. Sve te discipline sudjeluju u tisućljetnom naporu borbe protiv kaosa….”
Matijevićev rad Ordnung funkcionira višeslojno. On je, ujedno, i svojevrsna slika društva, ironičnog i pomalo grotesknog karaktera, ali i rad koji se usredotočuje i na temu javne plastike te na pitanje promišljanja i korištenja javnih površina. Apsolutno dobrodošlo umjetničko djelo u vremenu i prostoru u kojemu živimo.

Biografija

Tihomir Matijević rođen je 1975. godine u Našicama. Godine 2000. diplomirao je na Kiparskom odsjeku Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, u klasi prof. Stanka Jančića. Na Indiana University of Pennsylvania boravio je 1998. u klasi prof. Jima Nestora (projekt razmjene studenata ALU i IUP). Godine 2013. doktorirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu pod mentorstvom prof. Stjepana Gračana i prof. Leonide Kovač. Izlaže od 1998. godine na skupnim i samostalnim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu. Dobitnik je nagrade Ex aequo na 22. slavonskom biennalu, jedne od triju jednakovrijednih nagrada na XI. trijenalu hrvatskog kiparstva i posebnog priznanja AICA-e (Međunarodno društvo likovnih kritičara). Zaposlen je kao izvanredni profesor na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku (Kolegij kiparstvo) od 2005. godine. Član je HDLU-a Osijek od 2000. godine. Živi i radi u Osijeku.