Objave

Poziv na tiskovnu konferenciju – Tihomir Matijević: Ordnung

Zagreb, 04. 03. 2021.

– MEDIJSKA OBAVIJEST –

Izložba
TIHOMIR MATIJEVIĆ
Ordnung
Ciklus: Umjetnost ispred Umjetničkog paviljona
08. 03. 2021. – 25. 04. 2021.

ORGANIZATOR: Umjetnički paviljon u Zagrebu

Poštovane kolegice i kolege novinari,
zadovoljstvo nam je obavijestiti Vas da od sljedećeg tjedna krećemo s našim novim ciklusom izložbi Umjetnost ispred Umjetničkog paviljona! Zbog velikih oštećenja nastalih u potresu, u ožujku 2020., naš je izložbeni prostor zatvoren te smo, stoga, odlučili izložbe održavati na platou ispred ulaza u Paviljon.
Tijekom godine održat ćemo četiri izložbe, pozivamo Vas da nam se pridružite na prvoj, osječkog kipara srednje generacije, TIHOMIRA MATIJEVIĆA.
Izložbu ćemo struci i javnosti predstaviti u ponedjeljak, 08.03.2021. u 12 sati ispred glavnog ulaza u Umjetnički paviljon gdje je skulptura i postavljena.
Na predstavljanju će sudjelovati:
• autorica Ciklusa – Jasminka Poklečki Stošić, ravnateljica Umjetničkog paviljona
• autor teksta u katalogu – Klaudio Štefančić, povjesničar umjetnosti
• kipar Tihomir Matijević
Skulptura će se besplatno moći pogledati do 25.04.2021. godine.
Molimo da pri dolasku poštujete epidemiološke mjere i preporuke Stožera.
Odnosi s javnošću Umjetničkog paviljona u Zagrebu

CIKLUS: Umjetnost ispred Umjetničkog paviljona
– od početka ožujka do kraja studenoga 2021. –

Prošla nas je godina suočila s brojnim izazovima. Uz dosad neviđenu globalnu epidemiološku situaciju, Zagreb je u ožujku pogodio i potres koji je Umjetničkom paviljonu nanio velika oštećenja i tako privremeno onesposobio ustanovu za održavanje regularnog izložbenog programa. Novonastale okolnosti rezultirale su kreativnom reakcijom izmještanja umjetničke produkcije u prostor ispred Paviljona te će se novi izložbeni program, naziva Umjetnost ispred Umjetničkog paviljona, tijekom godine održavati upravo u tom, vanjskom prostoru. Potonji je do sada ponajprije služio kao pristup samoj zgradi, iako je nekoliko puta „postao“ izlagačkim prostorom za umjetnička djela – prisjetimo se, primjerice, izložbe Dušana Džamonje (1999.), Ivana Kožarića (2005./2006.), Mirjane Vodopije (2013.). No, zahvaljujući urbanističkom rješenju Paviljona, prostor ispred ustanove postat će ovim novim izložbenim angažmanom mjesto koje potiče na zadržavanje, odnosno okupljanje ljudi. Umjetnički paviljon oduvijek je bio zamišljen kao mjesto interakcije i urbanog života – sada kada je i taj aspekt donekle onemogućen, vanjski prostor mogao bi nadoknaditi moment zajedništva.

Namjera nam je – i nakon što Umjetnički paviljon bude obnovljen – nastaviti s održavanjem izložbi na otvorenome. Štoviše, naš plan je u nadolazećim godinama prijeći preko Zelenog vala i izložbe održavati po užem središtu Zagreba, a kada se gospodarske prilike u gradu i državi stabiliziraju, Ciklus priređivati bijenalno. Željeli bismo, naime, da ovaj naš ciklus izložbi preraste u Bijenale suvremene skulpture na otvorenome u kojemu će participirati kako hrvatski tako i inozemni umjetnici. Ambiciozan je to projekt, kako financijski tako i organizacijski, no sigurni smo kako bi, iz više razloga, bio dobrodošao i hrvatskoj metropoli i cijeloj državi.

U četiri izložbe na programu tijekom ove godine predstavit ćemo četiri hrvatska kipara čija će djela, svako na svoj osebujan način, animirati i oplemeniti eksterijer Umjetničkog paviljona. Osim same pristupačnosti ovakvog načina izlaganja koji dovodi umjetnost u javni prostor, on ujedno i potiče na promišljanje o ulozi i potencijalu javne plastike, neovisno o njezinom nerijetko efemernom karakteru.

Prva izložba donosi instalaciju osječkog kipara srednje generacije, Tihomira Matijevića. Riječ je o radu pod nazivom Ordnung. Povjesničari umjetnosti i likovni kritičari složni su oko konstatacije kako je Matijevićeva umjetnost provokativna. U tome kontekstu možemo se prisjetiti kiparove izložbe Torta vs. Bronca iz 2013. u Galeriji likovnih umjetnosti u Osijeku, ili izložbe Kad je spomenik bio mlad iz 2016., održane u Puli u Galeriji Poola. Iste te godine održana je i izložba Transheroica ili kipar traži heroja, u Podrumima Dioklecijanove palače u Splitu.

I u radu Ordnung vidljiva je kipareva provokativnost i ironičnost. Djelo se sastoji od nekoliko elemenata koji, zajedno, tvore cjelinu, odnosno skulpturu. Građevinski strojevi postavljeni u pijesak nalaze se na samome dnu i predstavljaju ekonomske uvjete. Slijedi prvi dio postamenta koji prikazuje knjige s područja arhitekture i teorije umjetnosti kojim umjetnik ukazuje na važnost planiranja javnog prostora, a u drugom dijelu postamenta je citat Trajanova stupa kojim ističe važnost ljudskog rada. Na samom je vrhu figura policajca, koja podsjeća na uobičajeni način prezentiranja važnih povijesnih ličnosti.
„Je li Ordnung traktat ili prikaz društva u kojem živimo?” upitao je u intervjuu za katalog izložbe povjesničar umjetnosti Klaudio Štefančić Tihomira Matijevića i dobio sljedeći odgovor: „ Jedno i drugo, istovremeno nijedno. Polemizirati se može nad bilo kakvim objektom, nekome je dovoljan štap zabijen u zemlju, drugome neće pomoći ni 100 Brandenburških kapija. Više ovisi o kulturnom kapacitetu recipijenta i njegovoj volji nego o umjetnikovoj nakani. Rad može funkcionirati kao prikaz društva jer je struktura društvene organizacije slična procesima gradnje. Radi lakšeg razumijevanja ubacio bih još jednu nepoznanicu u jednadžbu, a to je ideja spomenika, odnosno tranzicije skulpture u spomenik. Za razliku od umjetničkog djela, spomenici su kolektivni izraz i procesi proizvodnje su puno kompleksniji. U te procese se pokušava uvesti red (njem. Ordnung): politika legitimizira struku, struka politiku; institucije, autoriteti, javne rasprave itd. Mnogo je tu instanci procesa prihvaćanja koji su koliko god demokratski toliko i nemogući. Ne misli se tu nužno samo na hrvatsku, koruptivnu, političku svakodnevicu. Arhitektura je također svojevrsna diktatura, kao i matematika, pa i teorija umjetnosti. Sve te discipline sudjeluju u tisućljetnom naporu borbe protiv kaosa….”
Matijevićev rad Ordnung funkcionira višeslojno. On je, ujedno, i svojevrsna slika društva, ironičnog i pomalo grotesknog karaktera, ali i rad koji se usredotočuje i na temu javne plastike te na pitanje promišljanja i korištenja javnih površina. Apsolutno dobrodošlo umjetničko djelo u vremenu i prostoru u kojemu živimo.

Biografija

Tihomir Matijević rođen je 1975. godine u Našicama. Godine 2000. diplomirao je na Kiparskom odsjeku Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, u klasi prof. Stanka Jančića. Na Indiana University of Pennsylvania boravio je 1998. u klasi prof. Jima Nestora (projekt razmjene studenata ALU i IUP). Godine 2013. doktorirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu pod mentorstvom prof. Stjepana Gračana i prof. Leonide Kovač. Izlaže od 1998. godine na skupnim i samostalnim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu. Dobitnik je nagrade Ex aequo na 22. slavonskom biennalu, jedne od triju jednakovrijednih nagrada na XI. trijenalu hrvatskog kiparstva i posebnog priznanja AICA-e (Međunarodno društvo likovnih kritičara). Zaposlen je kao izvanredni profesor na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku (Kolegij kiparstvo) od 2005. godine. Član je HDLU-a Osijek od 2000. godine. Živi i radi u Osijeku.

Održana konferencija za novinare povodom izložbe Alexandera Caldera

Danas, u srijedu 25. rujna 2019. u 11 sati započela je konferencija za novinare povodom izložbe Alexandera Caldera Magija skulpturalnog pokreta. Na konferenciji su se novinarima obratili Jasminka Poklečki Stošić, ravnateljica Umjetničkog paviljona i autorica izložbe, Milan Bandić, gradonačelnik grada Zagreba i Niko Dalić, član uprave INA.

 

Održana konferencija za novinare povodom izložbe “Neka jedu kolače?”

Danas, u utorak 21. svibnja, u 11 sati održana je konferencija za novinare povodom izložbe Neka jedu kolače? Novinarima su se na konferenciji obratiti autori izložbe Jasminka Poklečki Stošić, ravnateljica Umjetničkog paviljona u Zagrebu i Branko Franceschi, ravnatelj Galerije umjetnina u Splitu.

 

 

 

Konferencija za novinare povodom izložbe “Neka jedu kolače?”

Poštovane kolegice i kolege novinari,

 U povodu otvaranja izložbe Neka jedu kolače? pozivamo vas na tiskovnu konferenciju i premijerno razgledavanje izložbe u utorak, 21.5.2019. u 11 sati.

Tiskovnoj konferenciji nazočit će autori stručne koncepcije i postava izložbe, gospođa Jasminka Poklečki Stošić, ravnateljica Umjetničkog paviljona u Zagrebu i gospodin Branko Franceschi, ravnatelj Galerije umjetnina Split, koji će predstaviti izložbu. 

 

Izložba će za posjetitelje biti otvorena od 23.5.2019. do 7.7.2019. prema redovnom radnom vremenu izložbenog prostora – od utorka do nedjelje od 11 do 20 sati, odnosno petkom do 21 sat.

 

Za sve dodatne informacije, molimo kontaktirajte nas putem e-maila ili telefonski.

 

Srdačan pozdrav,

Odnosi s javnošću

Umjetnički paviljon u Zagrebu

sanja@umjetnicki-paviljon.hr

aneta@umjetnicki-paviljon.hr

www.umjetnicki-paviljon.hr

tel: 01 484 10 70

Održana konferencija za novinare povodom izložbe Vlahe Bukovca i Alexandrea Cabanela

Danas, 1. listopada 2018. u 11 sati održana je konferencija za novinare na kojoj su izložbu Vlaho Bukovac i Alexandre Cabanel – povijesni susret učenika i učitelja novinarima predstavili Jasminka Poklečki Stošić, ravnateljica Umjetničkog paviljona u Zagrebu, Bernard Travier, gradski ministar kulture grada Montpelliera, Igor Zidić, jedan od autora izložbe, postava i teksta u katalogu i Jelena Pavičić Vukičević, zamjenica gradonačelnika.

Održana konferencija za novinare uz izložbu Zlatana Vehabovića

Danas, 19. srpnja u 12 sati održana je konferencija za novinare povodom otvorenja izložbe Zlatana Vehabovića. Uz neformalno druženje, umjetnik je odgovarao na pitanja novinara i proveo ih kroz izložbu.

   

Poziv na tiskovnu konferenciju u povodu otvaranja izložbe “Likovni vremeplov kroz 120 godina Umjetničkog paviljona u Zagrebu”

U Zagrebu, 29. siječnja 2018.

 

Poštovane kolegice i kolege novinari,

S neizmjernim ponosom obavještavamo Vas da smo u povodu proslave velike obljetnice Umjetničkoga paviljona – 120-godišnjice njegovoga postojanja – priredili izložbu Likovni vremeplov kroz 120 godina Umjetničkog paviljona. Autor izložbe jedan je od naših najuglednijih povjesničara umjetnosti i osoba koja je punih 60 godina, na razne načine, vezana uz Paviljon – akademik Tonko Maroević.

 

U povodu otvaranja izložbe «Likovni vremeplov kroz 120 godina Umjetničkog paviljona»  pozivamo Vas na tiskovnu konferenciju i premijerno razgledavanje izložbe u srijedu, 31. siječnja 2018. u 12 sati.

 

Tiskovnoj konferenciji nazočit će gospođa Jasminka Poklečki Stošić, ravnateljica Umjetničkog paviljona u Zagrebu i akademik Tonko Maroević, autor izložbe, koji će predstaviti izložbu. 

 

Svečano otvorenje izložbe održat će se u petak, 2. veljače 2018. u 19 sati, a građanstvo će izložbu moći razgledati od subote, 3. veljače 2018. godine do 4. ožujka 2018. godine.

 

Za vrijeme trajanja izložbe Umjetnički paviljon bit će otvoren za posjetitelje prema redovnom radnom vremenu, od utorka do nedjelje od 11 do 20 sati te petkom od 11 do 21 sat.

 

Za sve dodatne informacije, molimo kontaktirajte nas putem e-maila ili telefonski.

Odnosi s javnošću

Umjetnički paviljon u Zagrebu

sanja@umjetnicki-paviljon.hr;

aneta@umjetnicki-paviljon.hr

www.umjetnicki-paviljon.hr

tel: 01 484 10 70

   

O   i z l o ž b i :

 

„LIKOVNI VREMEPLOV KROZ 120 GODINA UMJETNIČKOG PAVILJONA“

03.02.2018. – 04.03.2018.

 

„Koncem 1898. inicijativom grupe hrvatskih slikara i kipara, na čelu s Bukovcem i Frangešom Mihanovićem, otvorena je izložba Hrvatskog salona, a time inaugurirana i djelatnost zagrebačkog Umjetničkog paviljona. Na taj je način naš grad dobio prvi put prostor namijenjen isključivo izlaganju i popularizaciji likovnih umjetnosti, ali i ambijent pogodan za mnoge svečane zgode i reprezentativne prigode.

 

Povodom proslave važne godišnjice, 120. obljetnice Paviljona, izložbom Likovni vremeplov kroz 120 godina Umjetničkog paviljona  načinili smo svojevrstan reprezentativni pregled djelovanja Umjetničkoga paviljona, a time na određen način predstavili i najveće domete hrvatske likovne umjetnosti.

 

Naime, kroz stoljeće i dva desetljeća u Umjetničkom paviljonu su „prodefilirali“ gotovo svi protagonisti i istaknuti pojedinci domaćega slikarskog i kiparskog stvaralaštva. Izlagati samostalno u Umjetničkom paviljonu, bilo vlastitom inicijativom, bilo poticajima povjesničara umjetnosti, postalo je uz rijetke iznimke-mjerilom dosegnute vrijednosti, kriterijem povijesne verifikacije, znakom gotovo definitivne afirmacije. Dakako, i grupni istupi ili prikazi stilskih opredjeljenja pridonijeli su renomeu institucije, jer su i kroz kolektivne izložbe također prezentirani mnogi prvorazredni umjetnici, no serija individualnih prinosa i uloga u prostor Paviljona posebno je impresivna i doista znakovita, svečanom povodu odgovarajuća.

 

Učinilo nam se stoga najprimjerenijim za 120. godišnjicu načiniti izbor od 120 djela, istoga broja umjetnika, onih koji su kroz Umjetnički paviljon potvrdili svoju stvaralačku zrelost i dali osobni pečat. Svaki je autor predstavljen samo s po jednim, ali reprezentativnim, radom, pa će tako po vrhuncima biti na okupu gotovo svi slojevi, sve faze, sve morfološke oscilacije i sve tehnike, tendencije i discipline što su kroz stoljeće i dva desetljeća obilježile hrvatsku umjetnost. Doista, od Bukovca i Medovića, preko Račića i Kraljevića, Babića i Meštrovića, Vidovića i Joba, pa do Šuteja i Murtića, Naste Rojc i Nives Kavurić-Kurtović, te niza mlađih i suvremenih, živućih umjetnika, metodom pars pro toto, doći ćemo do objektivnije, mozaikalne i kumulativne slike.“

 

Iz teksta autora izložbe, akademika Tonka Maroevića, u katalogu izložbe.

Konferencija za novinare povodom nadolazeće izložbe ALBERTA GIACOMETTIJA, u ponedjeljak, 19.9.2016. u 12 sati

Poštovane kolegice i kolege iz medija,

Povodom nadolazeće izložbe jednog od najvećih imena kiparstva 20. stoljeća, ALBERTA GIACOMETTIJA, u ponedjeljak, 19.9.2016. u 12 sati u Umjetničkom paviljonu će se održati tiskovna konferencija.

Izložba će biti postavljena i autorica izložbe, gospođa Jasminka Poklečki Stošić, ravnateljica Umjetničkog paviljona u Zagrebu, detaljno će predstaviti koncepciju izložbe te će se izložba moći premijerno razgledati, snimiti i fotografirati. Dozvoljeno je objavljivanje fotografija i snimanje samo za medije u njihovome regularnom programu, odnosno tisku. Svako objavljivanje na bilo kojim privatnim / fizičkim profilima društvenih mreža (Facebook, twiter,….) strogo je zabranjeno i podliježe novčanim kaznama te za takvo objavljivanje Umjetnički paviljon odriče odgovornost.

Građanstvo će izložbu moći razgledati od srijede, 21.09.2016. godine do 08.01.2017. godine.

Napominjemo da će ulaz na svečano otvorenje, 20. 9. 2016. u 19 sati, biti moguć samo uz pozivnice, a novinarima su za ulaz potrebne akreditacije.

Imena akreditiranih novinara redakcije trebaju dostaviti na tajnistvo@umjetnicki-paviljon.hr najkasnije do ponedjeljka 19.09.2016. do početka tiskovne konferencije, budući da će se akreditacije moći preuzeti po završetku tiskovne konferencije.

Za vrijeme trajanja izložbe Umjetnički paviljon bit će otvoren za posjetitelje prema uobičajenom radnom vremenu, od utorka do nedjelje od 11 do 20 sati te petkom od 11 do 21 sat, a za sve posjetitelje organizirana su i besplatna stručna vodstva za građanstvo od utorka do petka u 17 sati.

Za sve dodatne informacije, molimo kontaktirajte nas putem e-maila ili telefonski.

Srdačan pozdrav,

Odnosi s javnošću Umjetničkog paviljona

O izložbi:
Alberto Giacometti: Portreti sadašnjosti
skulpture, crteži, litografije
21.09.2016. – 08.01.2017.
U Umjetničkom paviljonu u Zagrebu uskoro se otvara još jedna velika međunarodna izložba. Naime, od 21. rujna 2016. do 8. siječnja 2017. godine u izložbenom prostoru Paviljona publici će biti dostupni za razgledavanje radovi velikoga švicarskog kipara Alberta Giacomettija (1901. – 1966.).

U okviru ciklusa Najveći kipari 20. stoljeća, započetog 2014. godine velikom izložbom slavnoga Joana Miróa, nakon čega je u 2015. godini uslijedila izložba radova francuskoga kipara Augustea Rodina, ovogodišnja izložba u Ciklusu predstavit će slavnog Alberta Giacomettija.

Izložba obuhvaća 34 rada – skulpture, crteži i litografije posuđeni iz francuske Fundacije Maeght.

Među izlošcima se nalazi i Giacomettijevo najslavnije djelo – skulptura Čovjek koji hoda, amblematsko remek-djelo koje do danas drži prvo mjesto na ljestvici najskupljih skulptura. Naime, riječ je o djelu koje je prije nekoliko godina na Sothebysovoj aukciji u Londonu prodano za 104 milijuna dolara!

Osim slavnoga Čovjeka koji hoda, posjetitelji će na izložbi moći vidjeti i Žene iz Venecije, ciklus od devet monumentalnih skulptura kojima se umjetnik 1956. godine proslavio na Bijenalu suvremene umjetnosti u Veneciji. Također, bit će izloženi i crteži iz kojih se iščitava umjetnikova virtuoznost izražavanja u mediju crteža, te litografije čiju izvedbu je doveo do savršenstva.

Alberto Giacometti ponajprije je poznat kao kipar, iako je bio i jednako talentiran slikar i crtač, koji je svoj životni vijek proveo u Francuskoj. Njegov karakterističan stil do kojega dolazi neprekidnom redukcijom figura, a koji naposljetku uključuje vrlo visoke i mršave figure, obilježava hrapava, gotovo hrđava površina skulptura te njihova izdužena torza, glave, ruke i noge. Giacomettijevi tzv. tanki ljudi postaju ikonama dvadesetog stoljeća, a upravo globalno prepoznatljive skulpture iz navedenoga razdoblja umjetnikova stvaralaštva bit će predstavljene na izložbi u Umjetničkom paviljonu.

Budući su mnogi likovni kritičari, suvremenici Alberta Giacomettija, njegov umjetnički izričaj bili skloni povezivati sa Sartreovom egzistencijalističkom filozofijom, iako je sam Giacometti tvrdio da nije vodio računa o filozofskim implikacijama svojih djela, danas te skulpture, možda više nego ikada, korespondiraju sa suvremenošću. Suvremenošću u kojoj se ljudi bore za egzistenciju. Stoga je izložba koncipirana u suglasju s trenutkom koji proživljava recentna Europa i svijet. Otuda dolazi i sam naziv izložbe – Portreti sadašnjosti.

Autorstvo izložbe, izbor djela i postav izložbe potpisuje Jasminka Poklečki Stošić, ravnateljica Umjetničkog paviljona u Zagrebu.