Zagreb, 21. 3. 2022.
MEDIJSKA OBAVIJEST
PRVA OVOGODIŠNJA IZLOŽBA IZ CIKLUSA
Umjetnost ispred Umjetničkog paviljona
IRIS LOBAŠ KUKAVIČIĆ
Odakle dolazimo? Što smo mi? Kamo idemo?
OTVORENJE 22.3.2022., 19 i 30 h
Poštovane kolegice i kolege novinari,
Obavještavamo Vas kako će Umjetnički paviljon u Zagrebu drugu godišnjicu zagrebačkog potresa obilježiti otvaranjem izložbe umjetnice Iris Lobaš Kukavičić – na dan potresa, 22. 3., u 19 i 30 h.
Izložbu će otvoriti zamjenik gradonačelnika Grada Zagreba, gospodin Luka Korlaet.
Pozivamo građane Zagreba da nam se pridruže na otvorenju!
O IZLOŽBI:
Ambijentalna multimedijalna instalacija Iris Lobaš Kukavičić Odakle dolazimo? Što smo mi? Kamo idemo? predstavlja svojevrsnu refleksiju i poticaj masovne kolektivne svijesti te preispitivanja vlastitog identiteta u aktualnom vremenu. Sastoji se od dvanaest stiliziranih figura rađenih u drvu koje su animirane te video radom postavljene u suodnos s autorskom glazbom Srđana Berdovića Yamato uta / Pjesma Japana, koju izvode japanske perkusionistice, Fujii Trio. Aludirajući na kaotičnost i neizvjesnost vremena u kojem se nalazimo, instalacija ne nudi odgovore, nego nastoji potaknuti promatrača na introspekciju i traženje odgovora unutar vlastitog bića.
BIOGRAFIJA UMJETNICE:
Iris Lobaš Kukavičić (1976., Dubrovnik) diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, a magistrirala je i doktorirala na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Mostaru. Zaposlena je na Odjelu za umjetnost i restauraciju Sveučilišta u Dubrovniku, u zvanju docentice. Održala je preko dvadeset samostalnih izložbi u zemlji i inozemstvu te je sudjelovala na brojnim skupnim izložbama. Autorica je javnih skulptura u Hrvatskoj i Danskoj.
IZ KATALOGA IZLOŽBE:
“Svoju multimedijsku instalaciju koju prikazuje na platou ispred Umjetničkog paviljona i na njegovoj fasadi Iris naziva Odakle dolazimo? Što smo mi? Kamo idemo? (D’où Venons Nous / Que Sommes Nous / Où Allons Nous). Tijekom karantene 2020. godine umjetnica je kroz vlastitu retrospekciju potaknula svoje nutarnje polemike koje su rezultirale dovršavanjem jednog započetog ciklus skulptura. Koristeći svoj reducirani rukopis izradila je 12 skulptura ljudi oblikovanih u drvu. Čiste plohe bojala je u tonove plave, ljubičaste, roze i sive ostavljajući površine čistima, ne miješajući boje na jednom elementu. U svom minimalističkom pristupu Iris je do kraja pojednostavljenim formama dala dinamiku kroz pokret. Zahvaljujući prepoznatljivim pokretima ljudskog tijela detalji poput ženske torbice, frizure, mobitela kojim se snimaju selfie fotografije, ruku na leđima ili muške beretke postaju jaki označitelji situacija u kojima se ovi prolaznici nalaze. Neki od njih funkcioniraju kao skupina poput Tri kundurice a neki kao parovi poput Staraca i Selfie prizora. Naginju se jedni prema drugima u razgovoru ili se prepuštaju trenutku fotografiranja u gesti razdraganosti i veselja. Skulpture su podignute na jednostavne čelične postamente kojima potvrđuju svoj status skulptura prisutnih u prostoru.
Pojednostavljena tipiziranost skulptura omogućuje njihovo postavljanje u razne urbane prostore koji doprinose načinu njihova tumačenja i prihvaćanja. Ljudi koji se šeću, zaustavljaju u kratkom razgovoru, nagrađuju se osmijehom ili se ignoriraju, univerzalni su simboli ljudskih susreta i kao takvi se mogu poopćiti i staviti u najrazličitije kontekste. Skupina skulptura bez izmodeliranih lica ne pokazuju portretne karakteristike, ali njihove karakteristične poze arhetipske su poze u kojima prepoznajemo kretnje modernog čovjeka. Zaustavljeni ahistorijski trenutak u njihovom susretu umjetnica razbija dodavanjem novog sloja u svoju umjetničku izvedbu: animacijom skulptura koje se preslikavaju na pročelje Umjetničkog paviljona u Zagrebu uspijeva dočarati šušur, nemir, zbrku, gužvu, galamu, ali i posvemašnje ludilo koje zna nastupiti kada gradom zavladaju šetači, trkači, turisti, usamljene individue i oni koje se ludo zabavljaju u svom društvu ne mareći za pravila. Premda nismo u rajskom vrtu Tahitija kao Gauguinovi akteri slike D’où venons-nous ? Que sommes-nous ? Où allons-nous ? mi se kao ni oni nismo prestali pitati ova pitanja na koja su odgovori povremeno jasni dok većinu vremena to nisu.
Nakon što je kroz animaciju pokrenula skulpture te ih stavila u okvir određene površine u urbanom tkivu umjetnica poseže za završnim slojem svoje multimedijske instalacije – za glazbom. Skladba dubrovačkog skladatelja Srđana Berdovića Yamato uta / Pjesma Japana skladana je na temelju nekoliko japanskih dječjih brojalica i japanskih narodnih pjesama u kojima je postavljen predložak te stvorena nit vodilja skladbe. Dodani su joj i elementi folklora dubrovačkog kraja. Jedinstveni japanski udaraljkaški instrument izrađen od posebnog kamena koji se može naći jedino na krajnjem sjeveru japanskog otočja ovdje je u dijalogu sa zgradom Umjetničkog paviljona u Zagrebu koji je teško stradao u zagrebačkom (ožujak 2020.) a potom i u petrinjskom potresu (prosinac 2020.). Naizgled neoštećeno pročelje krije iza sebe vrlo oštećenu unutrašnjost čija će obnova dugo potrajati. Umjetnica pročelje pretvara u monumentalno platno na kojem se prikazuje animirani film čiji akteri naizgled isijavaju nadu i optimizam prema obližnjim ulicama i njihovim šetačima.
Tako projekcija figura čiji pokreti prate uzlazeći ritam skladbe ničim ne odgovara osjećajima razočaranja, nemoći i tuge s kojima se čovječanstvo hrva posljednje dvije godine. Naprotiv, riječ je o plesu čija živost djeluje kao sveobuhvatni iscjeljujući odgovor na sve što je ispisano tragičnim jezikom stradanja i patnje. Međutim, posvetimo li im malo više vremena otkrivamo da u određenom trenutku oni postaju dijelom ludila u kojem živimo. Otimaju se kontroli kao lutke na koncima na kojima je netko odlučio ispoljiti svu frustraciju. Kao da u pozadini infantilnog naivnog smijeha čujemo odzvanjanje ciničnog grohota koji izaziva duboku nelagodu.“ Anita Ruso Brečić
Dodatne informacije mogu se zatražiti putem info@umjetnicki-paviljon.hr.
Molimo da pri dolasku poštujete epidemiološke mjere.
Srdačan pozdrav,
Odnosi s javnošću Umjetničkog paviljona u Zagrebu
www.umjetnicki-paviljon.hr
info@umjetnicki-paviljon.hr
