Najava izložbenih programa u 2021. godini

Ciklus: Umjetnost ispred Umjetničkog paviljona

– od početka ožujka do kraja studenoga 2021.

Prošla nas je godina suočila s brojnim izazovima. Uz dosad neviđenu globalnu epidemiološku situaciju, Zagreb je u ožujku pogodio i potres koji je Umjetničkom paviljonu nanio velika oštećenja i tako privremeno onesposobio ustanovu za održavanje regularnog izložbenog programa. Novonastale okolnosti rezultirale su kreativnom reakcijom izmještanja umjetničke produkcije u prostor ispred Paviljona te će se novi izložbeni program, nepretencioznog naziva Umjetnost ispred Umjetničkog paviljona, tijekom godine održavati upravo u tom, vanjskom prostoru. Potonji je do sada ponajprije služio kao pristup samoj zgradi, iako je nekoliko puta „postao“ izlagačkim prostorom za umjetnička djela  – prisjetimo se, primjerice, izložbe Dušana Džamonje (1999.), Ivana Kožarića (2005./2006.), Mirjane Vodopije (2013.). No, zahvaljujući urbanističkom rješenju Paviljona, prostor ispred ustanove postat će ovim novim izložbenim angažmanom mjesto koje potiče na zadržavanje, odnosno okupljanje ljudi. Umjetnički paviljon oduvijek je bio zamišljen kao mjesto interakcije i urbanog života – sada kada je i taj aspekt donekle onemogućen, vanjski prostor mogao bi nadoknaditi moment zajedništva.

Namjera nam je – i nakon što Umjetnički paviljon bude obnovljen – nastaviti s održavanjem izložbi na otvorenome. Štoviše, naš plan je u nadolazećim godinama prijeći preko Zelenog vala i izložbe održavati po užem središtu Zagreba, a kada se gospodarske prilike u gradu i državi stabiliziraju, Ciklus priređivati bijenalno. Željeli bismo, naime, da ovaj naš ciklus izložbi preraste u Bijenale suvremene skulpture na otvorenome u kojemu će participirati kako hrvatski tako i inozemni umjetnici.

U četiri izložbe na programu tijekom ove godine predstavit ćemo četiri hrvatska kipara čija će djela, svako na svoj osebujan način, animirati i oplemeniti eksterijer Umjetničkog paviljona. Osim same pristupačnosti ovakvog načina izlaganja koji dovodi umjetnost u javni prostor, on ujedno i potiče na promišljanje o ulozi i potencijalu javne plastike, neovisno o njezinom nerijetko efemernom karakteru.

Prva izložba donosi instalaciju osječkog kipara srednje generacije, Tihomira Matijevića. Riječ je o radu pod nazivom Ordnung. Povjesničari umjetnosti i likovni kritičari složni su oko konstatacije kako je Matijevićeva umjetnost provokativna. U tome kontekstu možemo se prisjetiti kiparove izložbe Torta vs. Bronca iz 2013. u Galeriji likovnih umjetnosti u Osijeku, ili izložbe Kad je spomenik bio mlad iz 2016., održane u Puli u Galeriji Poola. Iste te godine održana je i izložba Transheroica ili kipar traži heroja, u Podrumima Dioklecijanove palače u Splitu.

 

Tihomir Matijević – Ordnung

5. 3. – 25. 4. 2021.

I u radu Ordnung vidljiva je kipareva provokativnost i ironičnost. Djelo se sastoji od nekoliko elemenata koji, zajedno, tvore cjelinu, odnosno skulpturu. Građevinski strojevi postavljeni u pijesak nalaze se na samome dnu i predstavljaju ekonomske uvjete. Slijedi prvi dio postamenta koji prikazuje knjige s područja arhitekture i teorije umjetnosti kojim umjetnik ukazuje na važnost planiranja javnog prostora, a u drugom dijelu postamenta je citat Trajanova stupa kojim ističe važnost ljudskog rada. Na samom je vrhu figura policajca, koja podsjeća na uobičajeni način prezentiranja važnih povijesnih ličnosti.

„Je li Ordnung traktat ili prikaz društva u kojem živimo?”  upitao je u intervjuu povjesničar umjetnosti Klaudio Štefančić Tihomira Matijevića i dobio sljedeći odgovor: „ Jedno i drugo, istovremeno nijedno. Polemizirati se može nad bilo kakvim objektom, nekome je dovoljan štap zabijen u zemlju, drugome neće pomoći ni 100 Brandenburških kapija. Više ovisi o kulturnom kapacitetu recipijenta i njegovoj volji nego o umjetnikovoj nakani. Rad može funkcionirati kao prikaz društva jer je struktura društvene organizacije slična procesima gradnje. Radi lakšeg razumijevanja ubacio bih još jednu nepoznanicu u jednadžbu, a to je ideja spomenika, odnosno tranzicije skulpture u spomenik. Za razliku od umjetničkog djela, spomenici su kolektivni izraz i procesi proizvodnje su puno kompleksniji. U te procese se pokušava uvesti red (njem. Ordnung): politika legitimizira struku, struka politiku; institucije, autoriteti, javne rasprave itd. Mnogo je tu instanci procesa prihvaćanja koji su koliko god demokratski toliko i nemogući. Ne misli se tu nužno samo na hrvatsku, koruptivnu, političku svakodnevicu. Arhitektura je također svojevrsna diktatura, kao i matematika, pa i teorija umjetnosti. Sve te discipline sudjeluju u tisućljetnom naporu borbe protiv kaosa….”

Matijevićev rad Ordnung funkcionira višeslojno. On je, ujedno, i svojevrsna slika društva, ironičnog i pomalo grotesknog karaktera, ali i rad koji se usredotočuje i na temu javne plastike te na pitanje promišljanja i korištenja javnih površina. Apsolutno dobrodošlo umjetničko djelo u vremenu i prostoru u kojemu živimo.

 

Slavomir Drinković: 2016. – 2021. / Sjećanje…

11. 5. 2021. – 11. 7. 2021.

 U okviru ciklusa Umjetnost ispred Umjetničkog paviljona izložbomSLAVOMIR DRINKOVIĆ: 2016. – 2021. / Sjećanje…” monumentalnim radom Trupci prisjetit ćemo se renomiranog hrvatskog kipara Slavomira Drinkovića u povodu pete obljetnice njegove smrti (2016.-2021.).

Krajem 2013. godine ravnateljica Umjetničkog paviljona, Jasminka Poklečki Stošić, pozvala je Slavomira Drinkovića da u nadolazećim godinama održi samostalnu izložbu u Paviljonu što je umjetnik prihvatio te u koncept izložbe uvrstio i rad Trupci – devet debala koja, organizirana u trorede, zatvaraju kvadratičan prostor. Nažalost, zbog bolesti autora izložba u Umjetničkom paviljonu nije realizirana, a Slavomir Drinković napustio nas je 2016. godine.

Zahvaljujući ciklusu Umjetnost ispred Umjetničkog paviljona posjetitelji će po prvi puta u Zagrebu imati priliku vidjeti ovaj Drinkovićev monumentalni rad.

Slavomir Drinković, rođen 1951. u Jelsi na Hvaru, jedan je od najcjenjenijih hrvatskih kipara, a uz kiparstvo profesionalno se bavio i dizajnom interijera i namještaja te kazališnom scenografijom.

Na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, na kojoj je diplomirao kiparstvo 1977. kod profesora  Valerija Michielija, predavao je od 1995. i svojim pedagoškim radom formirao generacije budućih umjetnika. Drinkovićeve skulpture, izrazi njegove duboke posvećenosti regionalnom kontekstu, jednostavnih su formi, napetih površina i odnosa te najčešće izvedene u tradicionalnim kiparskim materijalima poput kamena ili drveta.

Prva inačica rada Trupci bila je postavljena u njemačkom gradu Drezdenu, 2013. godine, na izložbi „Ostrale”; potom u Jelsi 2016. godine u okviru izložbe „Ješonska – izbor radova 1974. – 2016.” i sada u Zagrebu u znak sjećanja na ovog vrhunskog kipara. Ovu višeslojnu skulpturu može se čitati i s aspekta umiranja, propadanja i nestanka te je danas, u vremenu pandemije, vjerojatno aktualnija nego ikada prije.

 

Kažimir Hraste

20. 7. 2021. – 12. 9. 2021.

Od 20. srpnja do 12. rujna, u sklopu ciklusa Umjetnost ispred Umjetničkog paviljona izlagat će ugledni hrvatski kipar Kažimir Hraste.

Kažimir Hraste rođen je 1954. u Supetru na otoku Braču. Kiparstvo je diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, u klasi profesora Valerija Michielija, a 1984. završio je poslijediplomski studij kiparstva u Ljubljani. Jedan je od osnivača Umjetničke akademije u Splitu na kojoj je zaposlen kao redoviti profesor na Odjelu kiparstva.

Hraste je kipar vođen radošću življenja čije je djelo obilježeno njegovom privrženošću lokalnom kontekstu i koje odlikuju dijalog tradicije i suvremenosti te arhitektonski pristup građenju skulpture.

Na stepenicama Umjetničkog paviljona – novoj, privremenoj pozornici ove institucije – posjetitelje će dočekivati Hrastina skulptura „1901.-1907.”, nastala 2016. godine.

Napravljena od željeza i stakla (i praznina), ona je svojevrsni hommage Ivanu Meštroviću i njegovim formativnim secesijskim godinama provedenima u Beču. Meštrovićev će portret pritom gledati prema samom djelu Ivana Meštrovića – spomeniku Andriji Meduliću, smještenom ispred Paviljona.

Ovom kustoskom odlukom naglašava se čin posvete umjetničkim prethodnicima.

 

Neven Bilić

21. 9. 2021. – 29. 11. 2021.

Posljednja izložba u ciklusu Umjetnost ispred Umjetničkog paviljona predstavit će intrigantnog kipara Nevena Bilića u razdoblju od 21. rujna do 29. studenog 2021.

Neven Bilić rođen je u Zagrebu 1972. U klasi profesora Stanka Jančića diplomirao je kiparstvo 1995. na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu gdje danas radi kao izvanredni profesor na kiparskom odsjeku. Bilić je poznat po modularno oblikovanim skulpturama od poliesterske mase, kompleksne i razgranate strukture s apliciranim reljefnim ornamentom (Monstrance) koje se temelje na oblikovnom načelu repeticije s potencijalom beskonačnog protezanja.

Autor u svom radu eksperimentira s različitim vrstama sintetskih materijala te nastoji pronaći optimalan tehnološki postupak realizacije djela. Bilićeve skulpture djeluju kao da izrastaju iz neke organske razine, ali istovremeno nose jak artificijelni, konstruirani pečat.

Ti serijalni i nadogradivi radovi, s izraženom arhitektonskom crtom, postaju autorovim zaštitnim znakom.

Skulpture su najčešće položene na tlo, u neposrednom su kontaktu s prostorom koji nastanjuju i sa samim promatračem te posjeduju vrlo izraženu ambijentalnu kvalitetu.

Na platou ispred Umjetničkog paviljona Neven Bilić izložit će jednu od ulančanih skulptura koja će svojom strukturom obuhvatiti i sam ulazni dio Paviljona te povezati zgradu s eksterijerom u kojem se program odvija.

 

Virtualna galerija
Umjetničkog paviljona u Zagrebu

ožujak 2021. – veljača 2022.

 Specifične i nepredvidive okolnosti u 2020. godini suočile su nas s brojnim izazovima. Naime, uz zahtjevnu epidemiološku situaciju, Zagreb je u ožujku pogodio i potres koji je do daljnjega onesposobio Umjetnički paviljon za održavanje regularnog izložbenog programa.

No, novi i nesvakidašnji uvjeti često djeluju kao pogodan supstrat za generiranje nove kreativnosti. Uz poseban program nazvan Umjetnost ispred Umjetničkog paviljona, koji nastavlja kontinuitet izlagačke aktivnosti institucije, na web stranici Umjetničkog paviljona pokrenuta je i Virtualna galerija Umjetničkog paviljona s ciljem proširivanja umjetničkog djelovanja. Ideja, a zatim i realizacija sele u drugu sferu – virtualnu. Specifični kontekst rezultira jedinstvenim projektom koji upravo u otežanim uvjetima funkcionira u ovakvoj, ponešto eksperimentalnoj novomedijskoj formi, s fokusom na suvremenu umjetnost i umjetnike mlađe generacije.

Selektorica virtualnog programa povjesničarka je umjetnosti dr. sc. Ivana Mance, s Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu. Povjeren joj je zadatak odabira nekoliko mladih umjetnika koji će se u razmacima od par mjeseci predstaviti u „prostoru” online galerije. Riječ je o Tinu Dožiću, Mihaelu Gibi, Klasji Habjan, Olegu Šuranu i Ivani Tkalčić.

U komunikaciji s umjetnicima razvila se ideja o infiltriranju u prostor Paviljona, svojevrsnom parazitiranju u njegovoj digitalnoj sferi s obzirom na to da boravak u izložbenoj dvorani nije dozvoljen zbog potresom izazvanih oštećenja. Umjetnici koriste snimke nadzornih kamera u zgradi kako bi posredno intervenirali u prostor Paviljona. Svatko u skladu sa svojom poetikom, ali ujedinjeni krovnom idejom nastanjivanja Paviljona, autori posjetiteljima nude gotovo voajerski uvid u prostor kojem trenutno ne mogu pristupiti, otkrivaju njegov tajni život, pogled u utrobu zgrade koji do sada nije bio omogućen. Konceptualno, projekt funkcionira i kao referenca na rad od kuće u razdoblju „novog normalnog“, preseljenje svih funkcija u okrilje doma – umjetničkog rada i produkcije, a zatim i konzumiranja umjetničkog sadržaja.

Tijekom ove godine u okviru Virtualne galerije predstavit ćemo petero mladih umjetnika.

22. ožujka, na samu godišnjicu zagrebačkog potresa, inaugurirat ćemo našu Virtualnu galeriju predstavljanjem prvog umjetnika – multimedijalnog umjetnik Mihaela Gibu. Giba u svojem radu primjenjuje digitalne alate u istraživanjima u sferi medija. Autor je brojnih interaktivnih instalacija i aplikacija u čijem su fokusu često društvena i politička stvarnost i komentiranje sustava u kojem živimo.

Potom slijede još četiri izložbe:

Oleg Šuran dizajner je interakcija i vizualnih komunikacija te asistent na Odsjeku za dizajn vizualnih komunikacija Umjetničke akademije u Splitu. Jedan je od predvodnika istraživačkih i kritičkih praksi u hrvatskom dizajnu, s posebnim fokusom na spekulativnu dizajnersku praksu.

Ivana Tkalčić multimedijalna je umjetnica i magistra ekonomije čiji se rad bavi transformacijom slike i sjećanja uz pomoć tehničkih medija, utjecajem tehnologije i društvenih mreža i posljedično promjenom odnosa prema stvarnosti te formiranjem i transformacijom identiteta. Dobitnica je Grand Prixa 35. salona mladih 2020.

Ilustratorica i grafička dizajnerica Klasja Habjan njeguje intimistički, introspektivni autorski izričaj. Pripovjedačica je s iznimnom sposobnošću primjećivanja i bilježenja svijeta oko sebe u sažetim i poetskim pričama.

Umjetnik i psiholog Tin Dožić polazi od fenomena zvuka, a njegovo polje djelovanja uključuje multimediju, terenske snimke, radio, eksperimentalnu glazbu i instalacije, medijsku arheologiju i „uradi sam” kulturu. U svom radu bavi se i izradom vlastitih elektroničkih instrumenata, prisvajanjem zastarjelih tehnologija i recikliranjem.

Mišljenja smo kako je projekt Virtualne galerije izvrsna platforma za predstavljanje mladih umjetnika. Tim više ako se zna podatak da je web stranica Umjetničkog paviljona u 2019. godini imala oko 70 tisuća pregleda!

Stoga ćemo ovaj projekt nastaviti i nakon što Umjetnički paviljon bude obnovljen od posljedica potresa, a naše izložbe ponovno dostupne „uživo”.