Leonida Kovač: Historijske transverzale Ulrike Ottinger

Centar mladih Ribnjak, Zagreb

L Kovac predavanje CMR 11122023 web

U sklopu 12.5 SEKVENCI ZA 125 GODINA UMJETNIČKOG PAVILJONA najavljujemo četvrto u nizu ciklusa predavanja Leonide Kovač „Krajolici simultanih vremena: o memorijskim praksama u suvremenoj umjetnosti” u kojemu se autorica programa, povjesničarka i teoretičarka umjetnosti Leonida Kovač usredotočuje na razmatranje kompleksnih odnosa između pojmova slike, vremena i sjećanja u suvremenim intermedijskim umjetničkim praksama. Predavanje će se održati u ponedjeljak 11.12.2023. u 19 sati u Centru mladih Ribnjak.

U predavanju „Historijske transverzale Ulrike Ottinger“ Leonida Kovač razmatra ekstenzije pojma „memorijski projekt” usredotočujući se pritom na kompleksne odnose između kategorija slike, vremena i sjećanja u suvremenim intermedijskim umjetničkim praksama. Ulrike Ottinger, filmska i kazališna režiserka, autorica više od dvadeset igranih i eksperimentalno-dokumentarnih filmova snimljenih u Europi i Aziji, karijeru započinje ranih 1960-ih kao vizualna umjetnica – slikarica i grafičarka. Od samih početaka u njezinom su radu očite reminiscencije na avangardne umjetničke pokrete prve polovine 20. stoljeća, prije svega na radikalno kritičko nasljeđe dadaizma i nadrealizma. Razvila je osebujan umjetnički diskurs u kojemu se kritička refleksija, odnosno refiguracija pojma stvarnosti događa kroz figure analogije i groteske. Opus Ulrike Ottinger ključno je mjesto u povijesti feminističkih umjetničkih praksi, štoviše, njezini su radovi već početkom 1970-ih inaugurirali performativno-kritičku estetiku koja se danas označuje krovnim terminom queer. Predavanje Leonide Kovač postavit će u odnos njezin autobiografski film Paris Calligrammes (2019.) s filmovima iz tzv. Berlinske trilogije (1979. – 1984.) s osobitim naglaskom na film Freak Orlando (1981.)

Leonida Kovač povjesničarka je i teoretičarka umjetnosti, kustosica i redovita profesorica na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirala je 1986. arheologiju i povijest umjetnosti, magistrirala 1991. i doktorirala 2007. disertacijom „Modernizam i autoportreti umjetnica 20. stoljeća“. Od 1987. do 1993. radi kao konzervatorica u Regionalnom zavodu za zaštitu spomenika kulture u Zagrebu. 1993. zapošljava se u Muzeju suvremene umjetnosti, gdje je u stručnom zvanju više kustosice, te potom muzejske savjetnice do 2008. godine. Od 2008. do danas zaposlena je na Akademiji likovnih umjetnosti. Od 2013. izvodi nastavu unutar obrazovnog modula Feminizam, vizualne i izvedbene umjetnosti u Centru za ženske studije u Zagrebu. U fokusu njezina interesa su suvremena umjetnost, te kritičke i feminističke teorije. Autorski je koncipirala i realizirala više od četrdeset izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu, te nekoliko međunarodnih stručnih i znanstvenih skupova. Bila je povjerenica i kustosica nacionalnih predstavljanja na najvećim međunarodnim izložbama – Međunarodnom bijenalu likovnih umjetnosti u Sao Paulu (2002) i na 50. Venecijanskom bijenalu (2003). Obnašala je funkcije u Međunarodnoj udruzi likovnih kritičara (AICA) sa sjedištem u Parizu, gdje je bila članica Upravnog odbora (1998-2002), potpredsjednica (2002-2005) i ponovno članica Upravnog odbora (2005-2007). Godine 2002. dobila je godišnju nagradu Hrvatske sekcije AICA za izniman kritičarski i kustoski rad. Članica je Međunarodnog savjeta Fundacije Katarzyna Kozyra. Održala je niz pozvanih predavanja na uglednim europskim sveučilištima (Amsterdam School of Cultural Analysis, University of Amsterdam; Univerzitet umetnosti, Beograd; Institut Supérieur des Beaux Arts, Besançon; Hochschule für Grafik und Buchkunst, Leipzig; Hungarian University of Fine Arts, Budimpešta; Academy of Fine Arts, Prag) te brojna javna predavanja u hrvatskim i inozemnim muzejsko-galerijskim institucijama.
Izlagala je na tridesetak međunarodnih znanstvenih skupova. Objavila je više od sto znanstvenih i stručnih tekstova devet knjiga, među kojima su: Tübingenska kutija: Eseji o vizualnoj kulturi i biopolitici (Izdanja Antibarbarus, Zagreb, 2013.), Anonimalia: Normativni diskursi i samoreprezentacija umjetnica 20.stoljeća (Izdanja Antibarbarus, Zagreb, 2010.), Relacionirane stvarnosti (Meandarmedia, Zagreb, 2007.), Kodovi identiteta (Meandarmedia, Zagreb, 2001.).

Vizual: snimke fasade pariškog Palais de la PorteDorée s reljefima Alfred Janniota (danas Muzej imigracije, nekad Muzej kolonija)

Dizajn vizuala: Rafaela Dražić