Obnova Umjetničkog Paviljona – objave u medijima

Objave o obnovi Umjetničkog paviljona u tiskovinama.

Izložba Vitra Drinkovića – Emoticoin – objave u medijima

Najava izložbe Vitra Drinkovića – Emoticoin

Javni natječaj za izbor i imenovanje ravnatelja / ravnateljice Umjetničkog paviljona u Zagrebu

Na temelju članka 39., 40. i 41. Zakona o ustanovama („Narodne novine” br.76/93., 29/97., 47/99., 35/08 i 127/19), članka 26. stavka 3. i 7. Zakona o muzejima („Narodne novine” br. 61/18 i 98/19), članka 32. Statuta Umjetničkog paviljona u Zagrebu od 05.12.2018.,Odluka o izmjenama i dopunama Statuta od 29.04.2020. i 23.11.2021., te Odluke Upravnog vijeća od 05.04.2022. godine, Upravno vijeće Umjetničkog paviljona u Zagrebu raspisuje

JAVNI NATJEČAJ
ZA IZBOR I IMENOVANJE RAVNATELJA/RAVNATELJICE UMJETNIČKOG PAVILJONA U ZAGREBU

Rok za podnošenje prijave je 30 (trideset) dana od dana objave natječaja na mrežnim stranicama Umjetničkog paviljona u Zagrebu i u „Narodnim novinama” (od 15. travnja 2022.)

Poveznica na objavljeni natječaj u  Narodnim novinama br. 46/2022

Poveznica na objavljeni natječaj na mrežnim stranicama Umjetničkog paviljona u Zagrebu

Isječci iz video instalacije Jelen Lovrec 1

Najava izložbe Jelene Lovrec u Virtualnoj galeriji Umjetničkog paviljona

U Virtualnoj galeriji na mrežnim stranicama Umjetničkog paviljona od 15. ožujka predstavit će se Jelena Lovrec s radom pod nazivom Eggo (work in progress – prvi dio projekta Musaka) koji je izveden u obliku performansa, video rada, instalacije i knjige.

Najava izložbe Iris Lobaš Kukavičić – Odakle dolazimo?, Što smo mi?, Kamo idemo?

CIKLUS
Umjetnost ispred Umjetničkog paviljona

IZLOŽBA
Iris Lobaš Kukavičić – Odakle dolazimo?, Što smo mi?, Kamo idemo?

22. 3. 2022. – 27.  3. 2022.

 

Na platou ispred Umjetničkog paviljona 22. ožujka 2022. godine, na obljetnicu zagrebačkog potresa, publici će se predstaviti renomirana hrvatska multimedijalna umjetnica Iris Lobaš Kukavičić. Autorica će predstaviti svoju ambijentalnu instalaciju naziva Odakle dolazimo?, Što smo mi?, Kamo idemo?. Riječ je o prvoj izložbi iz ovogodišnjeg ciklusa pod nazivom Umjetnost ispred Umjetničkog paviljona,  koji se uspješno održava već drugu godinu za redom.

Rad predstavlja svojevrsnu refleksiju i poticaj masovne kolektivne svijesti i preispitivanja vlastitog identiteta u aktualnom vremenu. Sastoji se od 12 stiliziranih figura rađenih u drvu koje su animirane te video radom postavljene u suodnos s autorskom glazbom Srđana BerdovićaYamato uta / Pjesma Japana, koju izvode japanske perkusionistice, Fujii trio. Aludirajući na kaotičnost i neizvjesnost vremena u kojem se nalazimo, instalacija ne nudi odgovore, nego nastoji potaknuti promatrača na introspekciju i traženje odgovora unutar vlastitog bića.

Iris Lobaš Kukavičić (1976.,  Dubrovnik) diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, a magistrirala je i doktorirala na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Mostaru. Zaposlena je na Odjelu za umjetnost i restauraciju Sveučilišta u Dubrovniku, u zvanju docentice. Održala je preko dvadeset samostalnih izložbi u zemlji i inozemstvu te je sudjelovala na brojnim skupnim izložbama. Autorica je javnih skulptura u Hrvatskoj i Danskoj.

Autorica Ciklusa je Jasminka Poklečki Stošić, a autorica predgovora u katalogu izložbe je Anita Ruso Brečić.

Jasminka Poklečki Stošić, ravnateljica Umjetničkog paviljona u Zagrebu

Ravnateljica Umjetničkog paviljona u Zagrebu Jasminka Poklečki Stošić odlikovana redom Viteza kulture i umjetnosti

Klasja Habjan virtualna izložba Homunculus ludens

Najava izložbe Klasje Habjan – Homunculus ludens u Virtualnoj galeriji Umjetničkog paviljona

Virtualna galerija Umjetničkog paviljona
Ciklus: Druga perspektiva
Izložba: Klasja Habjan – Homunculus ludens

listopad 2021.

 Novom izložbom iz ciklusa Druga perspektiva, koji se održava u sklopu Virtualne galerije Umjetničkog paviljona, publici će se predstaviti Klasja Habjan, vizualna umjetnica koja se bavi  ilustracijom, grafičkim dizajnom i pisanjem.

Izložba predstavlja rad pod nazivom Homunculus ludens, animaciju kojom se pomoću javno dostupnog programerskog jezika (JavaScript), intervenira u nadzornu videosnimku dostupnu na mrežnoj stranici Umjetničkog paviljona.

Interaktivna animacija nastala je u suradnji s programerom Paolom Čerićem. Autorica je posjetitelju izložbe dodijelila ulogu crnog čovječuljka koji se zapravo ˝igra˝ u praznom Umjetničkom paviljonu. Ulaskom u animaciju, posjetitelj je taj koji aktivira, tj. oživljava animirani crtež jednostavnog obrisa u dvodimenzionalnoj sferi. Potom se posjetitelj kreće rotondom, središnjim dijelom izložbenog prostora koji gleda prema Trgu kralja Tomislava. U slučaju da se posjetitelj ne odluči na interakciju, animacija nakon određenog vremena počinje samostalno izmjenjivati scenarije prema unaprijed zadanom algoritmu.

Prema riječima autorice, scenarij animacije prati siluetu posjetitelja koji čak i u praznom galerijskom prostoru doživljava ono što puna galerija, u metaforičnom smislu, može pružiti. Naime, rad se zasniva na tezi da umjetnost može probuditi intenzivne osjećaje i stanja te, prema riječima selektorice dr. sc. Ivane Mance, otkriva “mogućnost da se umjetnošću naprosto bude dirnut, ponesen, od nje uzdignut i pred njom rastopljen”.

Klasja Habjan (1993.) diplomirala je vizualne komunikacije na Studiju dizajna u Zagrebu 2016. godine. Uvrštena je među deset hrvatskih ilustratora čiji se rad prezentirao putem kataloga „Illustratiors from Croatia / Illustrateurs de Croatie” (Mala Zvona, Zagreb, 2020.) na međunarodnim sajmovima knjiga. Crtež. tj. ilustracija je medij koji odabire i za rad Homunculus ludens.

Objavila je zbirku kratkih priča i pjesama „Crtice“ (2020.), u izdanju Petikata i strip Duh Bauhausa, (MSU, Zagreb, 2020.), knjigu koja objedinjuje ilustraciju, pisanje i dizajn. Ilustrirala je set igraćih karata „Bauhaus oko tebe“, (Bauhaus Around You, 2021.) za Form Function Studio i Goethe-Institut u Washingtonu i slikovnicu Piccola con piccolo, autora Brune Mezića (Mala Zvona, Zagreb, 2021.).

U suradnji sa Zitom Nakić vodi dizajnerski studio klasja&zita koji često djeluje na području kulture i sudjeluje u brojnim grupnim izložbama sa publikacijama, plakatima i vizualnim identitetima. Izlagala je na više samostalnih i skupnih izložbi. Živi i radi u Zagrebu.

Priopćenje povodom otvorenja izložbe “Zagreb, grad umjetnica” u Trstu

U muzeju Civico Museo Revoltella, Galleria d’arte moderna otvorena izložba Zagreb

Danas je točno u podne u uglednom tršćanskom muzeju Civico Museo Revoltella, Galleria d’arte moderna otvorena izložba Zagreb, grad umjetnica koju je organizirao Umjetnički paviljon u Zagrebu.

Izložbu je otvorio gradonačelnik grada Trsta Roberto Dipiazza.

Na izložbi su izložena 64 rada četrdesetdevet hrvatskih umjetnica, a realizirana je suradnjom dvaju gradova – grada Trsta i grada Zagreba.

Izložba ostaje otvorena do 12.12.2021.

Odnosi s javnošću Umjetničkog paviljona u Zagrebu

 

O IZLOŽBI

Grad Zagreb oduvijek je bio mjesto ispreplitanja kulture i umjetnosti, no često zaboravljamo brojne umjetnice koje su dale svoj pečat kulturnom i umjetničkom životu koji Zagreb danas živi. Da bismo podsjetili na one hrvatske umjetnice koje su, takoreći, bile pionirke umjetnosti – iako su uvelike ostale samo u faktografskom sjećanju – te ih zajedno okupili sa suvremenim umjetnicama, Umjetnički paviljon u Zagrebu odlučio je posvetiti jednu izložbu isključivo hrvatskim umjetnicama. One, dakako, nisu važne samo za zagrebačku već i za cjelokupnu hrvatsku umjetničku scenu.

Zagreb, grad umjetnica prva je izložba od samostalnosti Republike Hrvatske, koja u velikom vremenskom rasponu – od 1899. do 2019.– obuhvaća radove hrvatskih umjetnica koje su na razne načine povezane sa Zagrebom. Neke od njih s ovim gradom povezuje rođenje, življenje, stvaranje djela i njihovo izlaganje, a nekima su mjesto rođenja drugi gradovi, no došle su živjeti u Zagreb i u njemu raditi svoja djela. Tu su i one koje su u Zagreb došle studirati na Likovnu akademiju pa su potom ovdje ostale i živjeti, raditi i izlagati, no ima i onih koje su u njemu rođene, diplomirale na Likovnoj akademiji, jedno vrijeme stvarale u Zagrebu, ali ih je umjetnički i životni put odveo u druge gradove i druge zemlje. Izložbom je obuhvaćeno 48 umjetnica i njihovi radovi po izboru autorica stručne koncepcije, triju vrsnih povjesničarki umjetnosti – Ljerke Dulibić, Ivane Mance i Radmile Ive Janković. Osnovna ideja izložbe jest ponuditi povijesni i kritički presjek iz opusa likovnih umjetnica koje su djelovale i ostavile trag u kulturnom životu grada Zagreba u okviru vremenskog razdoblja obuhvaćenog izložbom. Unutar toga relativno širokoga vremenskog raspona generacije umjetnica predstavljene su u trima većim cjelinama: prva obuhvaća generacije koje su djelovale do Drugoga svjetskog rata; druga – generacije koje su s izložbenom aktivnošću započele nakon Drugoga svjetskog rata te su glavninu svojih opusa ostvarile u idućim desetljećima; i treća – generacije koje su na scenu stupile početkom sedamdesetih godina i kasnije te većinom djeluju i danas.

Izložba uključuje 64 rada iz svih medija umjetničkog izražavanja – od klasičnih slikarstva i kiparstva, do suvremenih načina umjetničkog izražavanja – videoperformansa, zvučnih i videoinstalacija – počevši od Anke Bestall, Slave Raškaj, Line Crnčić Virant, Naste Rojc, Mile Wod, Sonje Kovačić-Tajčević, Anke Krizmanić, Vere Nikolić Podrinske, Zdenke Ostović Pexidr Srića, Nevenke Đorđević, Ivane Tomljenović Meller, Ksenije Kantoci, Marte Ehrlich, Mile Kumbatović, Melite Bošnjak, Mirande Morić, Milene Lah, Vere Josipović, Vesne Sokolić, Borke Avramove, Vere Dajht Kralj, Tonke Petrić, Biserke Baretić, Marije Ujević, Goranke Vrus Murtić, Nives Kavurić Kurtović, Zdenke Pozaić, Marijane Muljević, Sanje Iveković, Jadranke Fatur, Nevenke Arbanas, Vesne Popržan, Brede Beban, Nine Ivančić, Zvjezdane Fio, Dubravke Rakoci, Vlaste Delimar, Vesne Pokas, Kate Mijatović, Amele Frankl, Ksenije Turčić, Mirjane Vodopije, Vlaste Žanić, Kristine Leko, Božene Končić Badurina, Magdalene Pederin, Ane Hušman i Andreje Kulunčić s kolektivom ISTE.

Odnosi s javnošću Umjetničkog paviljona u Zagrebu
Trg kralja Tomislava 22
HR – 10 000 Zagreb
T (01) 484-10-70; F (01) 4876-487
E sanja@umjetnicki-paviljon.hr
W www.umjetnicki-paviljon.hr
F www.facebook.com/umjetnickipaviljonuzagrebu

Najava izložbe Nevena Bilića – Veliki Muntius

Ciklus: Umjetnost ispred Umjetničkog paviljona

 

U nastavku umjetničkog programa u vanjskom prostoru, osmišljenog s ciljem nastavljanja održavanja izlagačke djelatnosti Umjetničkog paviljona unatoč oštećenju zgrade od posljedica potresa, donosimo izložbu renomiranog hrvatskog kipara Nevena Bilića „Veliki Muntius”. Četvrta je  ovo i posljednja izložba u ovoj godini iz Ciklusa.

Ambijentalna instalacija Veliki Muntius nazvana je prema profesoru Muntiusu, sporednom liku znanstvenofantastičnog romana Solaris Stanislava Lema. Riječ je o predimenzioniranom modularnom radu, sastavljenom od segmenata polimera spojenih ventilima i bodljama koji teže  beskonačnoj monokromnoj strukturi. Instalacija podsjeća na lanac koji predstavlja prema riječima Borisa Greinera, autora teksta u katalogu izložbe „nepoznatu crnu silu prijetećeg izgleda koja je zapriječila ulaz u Umjetnički paviljon u Zagrebu”, a kojeg Greiner simbolično naziva „dvorcem u kojem spava kultura”.

Zahvaljujući ciklusu Umjetnost ispred Umjetničkog paviljona posjetitelji imaju jedinstvenu priliku po prvi puta razgledati ovaj Bilićev monumentalni rad.

Nakon završene Škole za primijenjenu umjetnost i dizajn, Neven Bilić (1972.) je 1995. godine diplomirao kiparstvo u klasi profesora Stanka Jančića na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, gdje je danas zaposlen kao izvanredni profesor na Kiparskom odsjeku. Izlagao je na brojnim samostalnim i skupnim izložbama u zemlji i inozemstvu, a za svoj rad je višestruko nagrađivan.