Instalacija Nevena Bilića “Veliki Muntius” ostaje ispred Umjetničkog paviljona do 12. prosinca!

Obnova Umjetničkog Paviljona – objave u medijma

U obnovu zdanja četiriju kulturnih institucija ulažu 40,6 milijuna kuna

Večernji list, 22. rujna 2021., str. 15.

Ako značajno ne ubrzamo ostat ćemo bez novca iz EU

Globus, 11. kolovoza 2021., str. 26. – 29.

Umjetnički paviljon zatvoren do 2022.

Jutarnji list, 16. studenog 2020., str. 28. – 29.

Priopćenje povodom otvorenja izložbe “Zagreb, grad umjetnica” u Trstu

U muzeju Civico Museo Revoltella, Galleria d’arte moderna otvorena izložba Zagreb

Danas je točno u podne u uglednom tršćanskom muzeju Civico Museo Revoltella, Galleria d’arte moderna otvorena izložba Zagreb, grad umjetnica koju je organizirao Umjetnički paviljon u Zagrebu.

Izložbu je otvorio gradonačelnik grada Trsta Roberto Dipiazza.

Na izložbi su izložena 64 rada četrdesetdevet hrvatskih umjetnica, a realizirana je suradnjom dvaju gradova – grada Trsta i grada Zagreba.

Izložba ostaje otvorena do 12.12.2021.

Odnosi s javnošću Umjetničkog paviljona u Zagrebu

 

O IZLOŽBI

Grad Zagreb oduvijek je bio mjesto ispreplitanja kulture i umjetnosti, no često zaboravljamo brojne umjetnice koje su dale svoj pečat kulturnom i umjetničkom životu koji Zagreb danas živi. Da bismo podsjetili na one hrvatske umjetnice koje su, takoreći, bile pionirke umjetnosti – iako su uvelike ostale samo u faktografskom sjećanju – te ih zajedno okupili sa suvremenim umjetnicama, Umjetnički paviljon u Zagrebu odlučio je posvetiti jednu izložbu isključivo hrvatskim umjetnicama. One, dakako, nisu važne samo za zagrebačku već i za cjelokupnu hrvatsku umjetničku scenu.

Zagreb, grad umjetnica prva je izložba od samostalnosti Republike Hrvatske, koja u velikom vremenskom rasponu – od 1899. do 2019.– obuhvaća radove hrvatskih umjetnica koje su na razne načine povezane sa Zagrebom. Neke od njih s ovim gradom povezuje rođenje, življenje, stvaranje djela i njihovo izlaganje, a nekima su mjesto rođenja drugi gradovi, no došle su živjeti u Zagreb i u njemu raditi svoja djela. Tu su i one koje su u Zagreb došle studirati na Likovnu akademiju pa su potom ovdje ostale i živjeti, raditi i izlagati, no ima i onih koje su u njemu rođene, diplomirale na Likovnoj akademiji, jedno vrijeme stvarale u Zagrebu, ali ih je umjetnički i životni put odveo u druge gradove i druge zemlje. Izložbom je obuhvaćeno 48 umjetnica i njihovi radovi po izboru autorica stručne koncepcije, triju vrsnih povjesničarki umjetnosti – Ljerke Dulibić, Ivane Mance i Radmile Ive Janković. Osnovna ideja izložbe jest ponuditi povijesni i kritički presjek iz opusa likovnih umjetnica koje su djelovale i ostavile trag u kulturnom životu grada Zagreba u okviru vremenskog razdoblja obuhvaćenog izložbom. Unutar toga relativno širokoga vremenskog raspona generacije umjetnica predstavljene su u trima većim cjelinama: prva obuhvaća generacije koje su djelovale do Drugoga svjetskog rata; druga – generacije koje su s izložbenom aktivnošću započele nakon Drugoga svjetskog rata te su glavninu svojih opusa ostvarile u idućim desetljećima; i treća – generacije koje su na scenu stupile početkom sedamdesetih godina i kasnije te većinom djeluju i danas.

Izložba uključuje 64 rada iz svih medija umjetničkog izražavanja – od klasičnih slikarstva i kiparstva, do suvremenih načina umjetničkog izražavanja – videoperformansa, zvučnih i videoinstalacija – počevši od Anke Bestall, Slave Raškaj, Line Crnčić Virant, Naste Rojc, Mile Wod, Sonje Kovačić-Tajčević, Anke Krizmanić, Vere Nikolić Podrinske, Zdenke Ostović Pexidr Srića, Nevenke Đorđević, Ivane Tomljenović Meller, Ksenije Kantoci, Marte Ehrlich, Mile Kumbatović, Melite Bošnjak, Mirande Morić, Milene Lah, Vere Josipović, Vesne Sokolić, Borke Avramove, Vere Dajht Kralj, Tonke Petrić, Biserke Baretić, Marije Ujević, Goranke Vrus Murtić, Nives Kavurić Kurtović, Zdenke Pozaić, Marijane Muljević, Sanje Iveković, Jadranke Fatur, Nevenke Arbanas, Vesne Popržan, Brede Beban, Nine Ivančić, Zvjezdane Fio, Dubravke Rakoci, Vlaste Delimar, Vesne Pokas, Kate Mijatović, Amele Frankl, Ksenije Turčić, Mirjane Vodopije, Vlaste Žanić, Kristine Leko, Božene Končić Badurina, Magdalene Pederin, Ane Hušman i Andreje Kulunčić s kolektivom ISTE.

Odnosi s javnošću Umjetničkog paviljona u Zagrebu
Trg kralja Tomislava 22
HR – 10 000 Zagreb
T (01) 484-10-70; F (01) 4876-487
E sanja@umjetnicki-paviljon.hr
W www.umjetnicki-paviljon.hr
F www.facebook.com/umjetnickipaviljonuzagrebu

Najava izložbe Nevena Bilića – Veliki Muntius

Ciklus: Umjetnost ispred Umjetničkog paviljona

 

U nastavku umjetničkog programa u vanjskom prostoru, osmišljenog s ciljem nastavljanja održavanja izlagačke djelatnosti Umjetničkog paviljona unatoč oštećenju zgrade od posljedica potresa, donosimo izložbu renomiranog hrvatskog kipara Nevena Bilića „Veliki Muntius”. Četvrta je  ovo i posljednja izložba u ovoj godini iz Ciklusa.

Ambijentalna instalacija Veliki Muntius nazvana je prema profesoru Muntiusu, sporednom liku znanstvenofantastičnog romana Solaris Stanislava Lema. Riječ je o predimenzioniranom modularnom radu, sastavljenom od segmenata polimera spojenih ventilima i bodljama koji teže  beskonačnoj monokromnoj strukturi. Instalacija podsjeća na lanac koji predstavlja prema riječima Borisa Greinera, autora teksta u katalogu izložbe „nepoznatu crnu silu prijetećeg izgleda koja je zapriječila ulaz u Umjetnički paviljon u Zagrebu”, a kojeg Greiner simbolično naziva „dvorcem u kojem spava kultura”.

Zahvaljujući ciklusu Umjetnost ispred Umjetničkog paviljona posjetitelji imaju jedinstvenu priliku po prvi puta razgledati ovaj Bilićev monumentalni rad.

Nakon završene Škole za primijenjenu umjetnost i dizajn, Neven Bilić (1972.) je 1995. godine diplomirao kiparstvo u klasi profesora Stanka Jančića na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, gdje je danas zaposlen kao izvanredni profesor na Kiparskom odsjeku. Izlagao je na brojnim samostalnim i skupnim izložbama u zemlji i inozemstvu, a za svoj rad je višestruko nagrađivan.

Ivana Tkalčić

Najava izložbe Ivane Tkalčić: Floating

Najava izložbe Ivane Tkalčić : Floating

početak srpnja – kraj kolovoza 2021.

Novom izložbom u ciklusu Druga perspektiva Virtualne galerije Umjetničkog paviljona predstavit ćemo mladu multimedijalnu umjetnicu Ivanu Tkalčić i njezin rad Floating. U osnovi rada, kao i u do sada izloženim djelima u ciklusu, nalaze se snimke nadzornih kamera koje posjetiteljima nude jedan drugačiji pogled na život institucije u ovim posve nesvakidašnjim okolnostima.

Riječima umjetnice, rad djeluje kao gerilsko prisvajanje resursa i protokola, u svrhu ostvarenja prostora za ono što smatramo poticajnim u budućnosti – kreativnu smjelost, društvenu odgovornost i oblikovanje nove publike. Autorica se poziva na misao njemačke umjetnice Hito Steyerl: “Imagine you are falling. But there is no ground”[1] („Zamislite da padate. No tlo ne postoji”) i koristi je kako bi opisala našu trenutnu poziciju i stanje u kojem se nalazimo.

Riječ iz naziva izložbe – floating – autorica preuzima iz navedenog teksta Hito Steyerl i njome se simbolički referira na trenutak u kojemu se (fizički bez čvrstih struktura i prostora) nalazimo tik iznad “površine vode”. Virtualno plutamo kroz, iznad i u snimkama nadzornih kamera Umjetničkog paviljona. Prostor Paviljona se digitalnom intervencijom uživo otvara posjetiteljima, poziva ih na sudjelovanje i prisutnost te unosi participatornu komponentu u projekt. Autorica postavlja interaktivni live chat preko prijenosa nadzornih kamera, koristeći pritom glazbu pronađenu prilikom istraživanja digitalne arhive Umjetničkog paviljona.

Ivana Tkalčić (1987.) suvremena je multimedijalna umjetnica. Magistrirala je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu 2012. godine, nakon čega je upisala Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu gdje je završila preddiplomski studij. Edukaciju je nastavila na Akademiji likovnih umjetnosti u Münchenu, u Njemačkoj, a zatim je stekla magistarsku titulu na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 2016. godine. Održala je više samostalnih izložbi u Hrvatskoj i Europi te sudjelovala na brojnim skupnim izložbama u svijetu. Dobitnica je više nagrada: Erste fragmenti 12, Austrija; Rektorova nagrada za najbolje studente, Zagreb; RCAA – Young European Art Award, Austrija te HPB Grand Prix na 35. salonu mladih, Zagreb. Sudjelovala je na rezidencijama u Zagrebu, Italiji, Nizozemskoj, Poljskoj, Norveškoj Austriji i Grčkoj.

 


[1] Hito Steyerl: In Free Fall: A Thought Experiment on Vertical Perspective, e-flux, Journal #24 – travanj 2011.

OTP banka d.d. postala je pokrovitelj Umjetničkog paviljona u Zagrebu

Split, 29. travnja 2021. – OTP banka d.d. se svojim djelovanjem trudi doprinijeti razvoju različitih društvenih aspekata u sredinama gdje posluje, a briga za kulturni život građana jedan je od najljepših čimbenika tog djelovanja. Putem donacija ili sponzorstava, OTP banka d.d. djeluje na pozitivna zbivanja u kulturnim institucijama ili na manifestacijama diljem Hrvatske.

Samo u ovoj godini banka nastavlja biti dijelom Dubrovačkih ljetnih igara, Splitskog ljeta, HNK Split, HNK Zadar, a posebno se ističe dugogodišnje partnerstvo s Koncertnom dvoranom Lisinski te sada i Umjetničkim paviljonom kao jednim od središnjih umjetničkih institucija grada Zagreba, ali i cijele Hrvatske. Kao i dvorana Lisinski, i Umjetnički paviljon je teško stradao u razornom zagrebačkom potresu te mu je potrebna obnova i pomoć kako bi i dalje bio mjesto gdje se postavljaju izložbe najrenomiranijih hrvatskih, ali i svjetskih umjetnika. OTP banka d.d. je prošle godine odmah nakon potresa donirala značajna sredstva za pomoć u obnovi zagrebačkih bolnica, a potom i sisačke bolnice, međutim svjesni kako je i kultura nedjeljivi dio života, uplaćena je i donacija za pomoć pri obnovi Umjetničkog paviljona.

“Želeći da naša pomoć bude kontinuirana i da razvijemo istinski partnerski odnos s ovom značajnom institucijom za grad Zagreb, odlučili smo se na ovaj korak kako bismo podržali sva pozitivna nastojanja Umjetničkog paviljona. Oni su umjetnost iznijeli van, ispred oštećene zgrade kako bi, kad mi već ne možemo unutra, umjetnost došla nama.” istaknuo je prilikom potpisivanja sponzorskog ugovora Balazs Bekeffy, predsjednik Uprave OTP banke d.d., osvrćući se na ciklus izložbi naziva Umjetnost ispred Umjetničkog paviljona, koji se održava upravo u vanjskom prostoru ispred samog Paviljona.

„Razoran potres u ožujku prošle godine zatvorio je na duže vrijeme vrata Umjetničkog paviljona i time nas onemogućio da svim ljubiteljima umjetnosti i nadalje podastrijevamo naše domaće i međunarodne izložbe. Kako bismo, ipak, ostali prisutni u likovnome životu Zagreba te bili i nadalje s našom publikom, pokrenuli smo ciklus izložbi u javnome prostore. Ciklus Umjetnost ispred Umjetničkog paviljona u ovoj godini predstavit će građanima četiri renomirana hrvatska kipara. Baš kao što je i prošle godine OTP banka d.d. svojom donacijom Umjetničkom paviljonu iskazala brigu za kulturnu baštinu oštećenu u potresu, tako je i sada, svjesna brojnih izazova s kojima su se kulturne institucije susrele zbog potresa i pandemije, odlučila svojim sponzorskim  pokroviteljstvom  poduprijeti izložbenu aktivnost Umjetničkog paviljona. Ovim činom OTP banka d.d. iskazala je veliko povjerenje našim novim idejama i inovativnim projektima na čemu smo izuzetno zahvalni.” rekla je prilikom potpisivanja sponzorskog ugovora ravnateljica Umjetničkog paviljona u Zagrebu, Jasminka Poklečki Stošić.

Najava izložbe Olega Šurana u Virtualnoj galeriji Umjetničkog paviljona

Najava izložbe Olega Šurana u Virtualnoj galeriji Umjetničkog paviljona                                      

 

                                               Ali ta priča bija-

          še proturječna i puna praznina jer je*

Vrijeme održavanja: početak svibnja – kraj lipnja 2021.

     U sklopu Virtualne galerije Umjetničkog paviljona, pokrenute zbog promocije mladih umjetnika u jednoj drukčijoj sferi, predstavljamo projekt pulskog dizajnera i umjetnika Olega Šurana, jednog od mladih autora koje je odabrala izbornica ciklusa, povjesničarka umjetnosti dr. sc. Ivana Mance.

     Oleg Šuran samostalni je dizajner i umjetnik koji radi i kao asistent na odsjeku za Dizajn vizualnih komunikacija Umjetničke akademije u Splitu. S Olegom Morovićem i Andijem Pekicom vodi umjetničku organizaciju Fazan i web portal za dizajn, interakcije i umjetnost nakonjusmo.net, te časopis za poeziju Polet. Jedan je od predvodnika istraživačkih i kritičkih praksi u hrvatskom dizajnu, s posebnim fokusom na spekulativnu dizajnersku praksu.

U svom radu Oleg Šuran predstavlja izložbu koja se zapravo nije dogodila. Na snimkama nadzornih kamera posjetitelji vide zapakirane sanduke u kojima se obično transportiraju i čuvaju izlošci prije postavljanja u izložbeni prostor. Djela tako ostaju trajno zaustavljena u stanju čekanja izlaganja, potičući posjetitelje da u virtualnoj sferi prate i iščekuju eventualno razotkrivanje izložaka.

Eksponati poput Schrödingerove mačke istovremeno postoje i ne postoje u svojim kutijama koje nisu dobile priliku biti raspakirane.

     Na platformi Virtualne galerije posjetitelji mogu vidjeti dokumentaciju radova koji se možda nalaze u prostoru Umjetničkog paviljona. U fokusu rada tema je tjelesnosti i materije. Serija crteža prikazuje neobična hibridna stvorenja fantastičnih i gotovo mitoloških obilježja, čija je naglašena tjelesnost u kontrastu s njihovom sublimnom udaljenošću od promatrača. Niz manjih zagonetnih predmeta pridružen je crtežima u virtualnom prostoru, a teoretski možda dijele i prostor transportnih sanduka smještenih u zgradi Paviljona. Neobični objekti nalikuju na kožu, meso, neki oblik života nastao u laboratoriju, prirodi ili pak u umjetnikovu ateljeu. Uostalom, atelje i jest svojevrsni laboratorij u kojem Oleg Šuran ispituje mogućnosti i granice medija i tehnika u kojima radi. Autor se poigrava i s pitanjem originalnosti i unikatnosti izložaka pa tako djela supostoje u trima dimenzijama – fizičkoj u ateljeu autora, digitalnoj u Virtualnoj galeriji i potencijalnoj u dvorani Paviljona.

     Izložbu Olega Šurana posjetitelji mogu pogledati od početka svibnja do kraja lipnja na stranicama Virtualne galerije Umjetničkog paviljona u Zagrebu.

 

*Italo Calvino, Il barone rampante, 1957. (Barun penjač, prev. Mladen Machiedo, Karmen Milačić 1965. [1982., 2018.])

Posljednji vikend izložbe Lovre Artukovića

Poštovani prijatelji Umjetničkog paviljona podsjećamo Vas da se izložba Lovre Artukovića „Usporavanje” postavljena u Modernoj galeriji Zagreb može pogledati još samo ovaj vikend.
Izložba je izuzetno dobro prihvaćena od strane publike i kritike, o čemu govori i činjenica da je katalog rasprodan.
Stoga je ovaj vikend posljednja prilika za one koji još nisu, da dođu i pogledaju izložbu i uživaju u slikarstvu našeg suvremenog hrvatskog umjetnika koji živi i djeluje u inozemstvu.
Radno vrijeme izložbenog prostora Moderne galerije je u petak 27.11. do 19 sati, u subotu i nedjelju od 11 do 14 sati.

Dodatne mjere u borbi protiv koronavirusa – izložbeni prostor je zatvoren za posjetitelje

Temeljem odluke Nacionalnog stožera civilne zaštite koja obuhvaća dodatne mjere u borbi protiv koronavirusa, a stupa na snagu od četvrtka, 19. ožujka, i traje sljedećih 30 dana, obavještavamo vas da je Umjetnički paviljon u Zagrebu zatvoren za posjetitelje. U trenutku kada situacija to bude dozvolila otvorit ćemo naša vrata i družit ćemo se ponovno na našim izložbama. Do tada, pazite na sebe i poštujte mjere koje su donešene kako bi nas zaštitile. Vidimo se!