Obnova Umjetničkog Paviljona – objave u medijima
Objave o obnovi Umjetničkog paviljona u tiskovinama.
Objave o obnovi Umjetničkog paviljona u tiskovinama.
Intervjui s ravnateljicom Jasminkom Poklečki Stošić u tiskovinama
Povodom Virtualnog programa Umjetničkog paviljona za građane, na mrežnoj stranici Umjetničkog paviljona bit će od 28. do 30. siječnja dostupni digitalni katalozi izložbi Tihomira Matijevića, Slavomira Drinkovića, Kažimira Hraste i Nevena Bilića, čija su djela bila postavljena ispred Umjetničkog paviljona u sklopu ciklusa “Umjetnost ispred Umjetničkog paviljona” tijekom 2021. godine.
listopad 2021.
Novom izložbom iz ciklusa Druga perspektiva, koji se održava u sklopu Virtualne galerije Umjetničkog paviljona, publici će se predstaviti Klasja Habjan, vizualna umjetnica koja se bavi ilustracijom, grafičkim dizajnom i pisanjem.
Izložba predstavlja rad pod nazivom Homunculus ludens, animaciju kojom se pomoću javno dostupnog programerskog jezika (JavaScript), intervenira u nadzornu videosnimku dostupnu na mrežnoj stranici Umjetničkog paviljona.
Interaktivna animacija nastala je u suradnji s programerom Paolom Čerićem. Autorica je posjetitelju izložbe dodijelila ulogu crnog čovječuljka koji se zapravo ˝igra˝ u praznom Umjetničkom paviljonu. Ulaskom u animaciju, posjetitelj je taj koji aktivira, tj. oživljava animirani crtež jednostavnog obrisa u dvodimenzionalnoj sferi. Potom se posjetitelj kreće rotondom, središnjim dijelom izložbenog prostora koji gleda prema Trgu kralja Tomislava. U slučaju da se posjetitelj ne odluči na interakciju, animacija nakon određenog vremena počinje samostalno izmjenjivati scenarije prema unaprijed zadanom algoritmu.
Prema riječima autorice, scenarij animacije prati siluetu posjetitelja koji čak i u praznom galerijskom prostoru doživljava ono što puna galerija, u metaforičnom smislu, može pružiti. Naime, rad se zasniva na tezi da umjetnost može probuditi intenzivne osjećaje i stanja te, prema riječima selektorice dr. sc. Ivane Mance, otkriva “mogućnost da se umjetnošću naprosto bude dirnut, ponesen, od nje uzdignut i pred njom rastopljen”.
Klasja Habjan (1993.) diplomirala je vizualne komunikacije na Studiju dizajna u Zagrebu 2016. godine. Uvrštena je među deset hrvatskih ilustratora čiji se rad prezentirao putem kataloga „Illustratiors from Croatia / Illustrateurs de Croatie” (Mala Zvona, Zagreb, 2020.) na međunarodnim sajmovima knjiga. Crtež. tj. ilustracija je medij koji odabire i za rad Homunculus ludens.
Objavila je zbirku kratkih priča i pjesama „Crtice“ (2020.), u izdanju Petikata i strip Duh Bauhausa, (MSU, Zagreb, 2020.), knjigu koja objedinjuje ilustraciju, pisanje i dizajn. Ilustrirala je set igraćih karata „Bauhaus oko tebe“, (Bauhaus Around You, 2021.) za Form Function Studio i Goethe-Institut u Washingtonu i slikovnicu Piccola con piccolo, autora Brune Mezića (Mala Zvona, Zagreb, 2021.).
U suradnji sa Zitom Nakić vodi dizajnerski studio klasja&zita koji često djeluje na području kulture i sudjeluje u brojnim grupnim izložbama sa publikacijama, plakatima i vizualnim identitetima. Izlagala je na više samostalnih i skupnih izložbi. Živi i radi u Zagrebu.
Danas je točno u podne u uglednom tršćanskom muzeju Civico Museo Revoltella, Galleria d’arte moderna otvorena izložba Zagreb, grad umjetnica koju je organizirao Umjetnički paviljon u Zagrebu.
Izložbu je otvorio gradonačelnik grada Trsta Roberto Dipiazza.
Na izložbi su izložena 64 rada četrdesetdevet hrvatskih umjetnica, a realizirana je suradnjom dvaju gradova – grada Trsta i grada Zagreba.
Izložba ostaje otvorena do 12.12.2021.
Odnosi s javnošću Umjetničkog paviljona u Zagrebu
O IZLOŽBI
Grad Zagreb oduvijek je bio mjesto ispreplitanja kulture i umjetnosti, no često zaboravljamo brojne umjetnice koje su dale svoj pečat kulturnom i umjetničkom životu koji Zagreb danas živi. Da bismo podsjetili na one hrvatske umjetnice koje su, takoreći, bile pionirke umjetnosti – iako su uvelike ostale samo u faktografskom sjećanju – te ih zajedno okupili sa suvremenim umjetnicama, Umjetnički paviljon u Zagrebu odlučio je posvetiti jednu izložbu isključivo hrvatskim umjetnicama. One, dakako, nisu važne samo za zagrebačku već i za cjelokupnu hrvatsku umjetničku scenu.
Zagreb, grad umjetnica prva je izložba od samostalnosti Republike Hrvatske, koja u velikom vremenskom rasponu – od 1899. do 2019.– obuhvaća radove hrvatskih umjetnica koje su na razne načine povezane sa Zagrebom. Neke od njih s ovim gradom povezuje rođenje, življenje, stvaranje djela i njihovo izlaganje, a nekima su mjesto rođenja drugi gradovi, no došle su živjeti u Zagreb i u njemu raditi svoja djela. Tu su i one koje su u Zagreb došle studirati na Likovnu akademiju pa su potom ovdje ostale i živjeti, raditi i izlagati, no ima i onih koje su u njemu rođene, diplomirale na Likovnoj akademiji, jedno vrijeme stvarale u Zagrebu, ali ih je umjetnički i životni put odveo u druge gradove i druge zemlje. Izložbom je obuhvaćeno 48 umjetnica i njihovi radovi po izboru autorica stručne koncepcije, triju vrsnih povjesničarki umjetnosti – Ljerke Dulibić, Ivane Mance i Radmile Ive Janković. Osnovna ideja izložbe jest ponuditi povijesni i kritički presjek iz opusa likovnih umjetnica koje su djelovale i ostavile trag u kulturnom životu grada Zagreba u okviru vremenskog razdoblja obuhvaćenog izložbom. Unutar toga relativno širokoga vremenskog raspona generacije umjetnica predstavljene su u trima većim cjelinama: prva obuhvaća generacije koje su djelovale do Drugoga svjetskog rata; druga – generacije koje su s izložbenom aktivnošću započele nakon Drugoga svjetskog rata te su glavninu svojih opusa ostvarile u idućim desetljećima; i treća – generacije koje su na scenu stupile početkom sedamdesetih godina i kasnije te većinom djeluju i danas.
Izložba uključuje 64 rada iz svih medija umjetničkog izražavanja – od klasičnih slikarstva i kiparstva, do suvremenih načina umjetničkog izražavanja – videoperformansa, zvučnih i videoinstalacija – počevši od Anke Bestall, Slave Raškaj, Line Crnčić Virant, Naste Rojc, Mile Wod, Sonje Kovačić-Tajčević, Anke Krizmanić, Vere Nikolić Podrinske, Zdenke Ostović Pexidr Srića, Nevenke Đorđević, Ivane Tomljenović Meller, Ksenije Kantoci, Marte Ehrlich, Mile Kumbatović, Melite Bošnjak, Mirande Morić, Milene Lah, Vere Josipović, Vesne Sokolić, Borke Avramove, Vere Dajht Kralj, Tonke Petrić, Biserke Baretić, Marije Ujević, Goranke Vrus Murtić, Nives Kavurić Kurtović, Zdenke Pozaić, Marijane Muljević, Sanje Iveković, Jadranke Fatur, Nevenke Arbanas, Vesne Popržan, Brede Beban, Nine Ivančić, Zvjezdane Fio, Dubravke Rakoci, Vlaste Delimar, Vesne Pokas, Kate Mijatović, Amele Frankl, Ksenije Turčić, Mirjane Vodopije, Vlaste Žanić, Kristine Leko, Božene Končić Badurina, Magdalene Pederin, Ane Hušman i Andreje Kulunčić s kolektivom ISTE.
Odnosi s javnošću Umjetničkog paviljona u Zagrebu
Trg kralja Tomislava 22
HR – 10 000 Zagreb
T (01) 484-10-70; F (01) 4876-487
E sanja@umjetnicki-paviljon.hr
W www.umjetnicki-paviljon.hr
F www.facebook.com/umjetnickipaviljonuzagrebu
U nastavku umjetničkog programa u vanjskom prostoru, osmišljenog s ciljem nastavljanja održavanja izlagačke djelatnosti Umjetničkog paviljona unatoč oštećenju zgrade od posljedica potresa, donosimo izložbu renomiranog hrvatskog kipara Nevena Bilića „Veliki Muntius”. Četvrta je ovo i posljednja izložba u ovoj godini iz Ciklusa.
Ambijentalna instalacija Veliki Muntius nazvana je prema profesoru Muntiusu, sporednom liku znanstvenofantastičnog romana Solaris Stanislava Lema. Riječ je o predimenzioniranom modularnom radu, sastavljenom od segmenata polimera spojenih ventilima i bodljama koji teže beskonačnoj monokromnoj strukturi. Instalacija podsjeća na lanac koji predstavlja prema riječima Borisa Greinera, autora teksta u katalogu izložbe „nepoznatu crnu silu prijetećeg izgleda koja je zapriječila ulaz u Umjetnički paviljon u Zagrebu”, a kojeg Greiner simbolično naziva „dvorcem u kojem spava kultura”.
Zahvaljujući ciklusu Umjetnost ispred Umjetničkog paviljona posjetitelji imaju jedinstvenu priliku po prvi puta razgledati ovaj Bilićev monumentalni rad.
Nakon završene Škole za primijenjenu umjetnost i dizajn, Neven Bilić (1972.) je 1995. godine diplomirao kiparstvo u klasi profesora Stanka Jančića na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, gdje je danas zaposlen kao izvanredni profesor na Kiparskom odsjeku. Izlagao je na brojnim samostalnim i skupnim izložbama u zemlji i inozemstvu, a za svoj rad je višestruko nagrađivan.
početak srpnja – kraj kolovoza 2021.
Novom izložbom u ciklusu Druga perspektiva Virtualne galerije Umjetničkog paviljona predstavit ćemo mladu multimedijalnu umjetnicu Ivanu Tkalčić i njezin rad Floating. U osnovi rada, kao i u do sada izloženim djelima u ciklusu, nalaze se snimke nadzornih kamera koje posjetiteljima nude jedan drugačiji pogled na život institucije u ovim posve nesvakidašnjim okolnostima.
Riječima umjetnice, rad djeluje kao gerilsko prisvajanje resursa i protokola, u svrhu ostvarenja prostora za ono što smatramo poticajnim u budućnosti – kreativnu smjelost, društvenu odgovornost i oblikovanje nove publike. Autorica se poziva na misao njemačke umjetnice Hito Steyerl: “Imagine you are falling. But there is no ground”[1] („Zamislite da padate. No tlo ne postoji”) i koristi je kako bi opisala našu trenutnu poziciju i stanje u kojem se nalazimo.
Riječ iz naziva izložbe – floating – autorica preuzima iz navedenog teksta Hito Steyerl i njome se simbolički referira na trenutak u kojemu se (fizički bez čvrstih struktura i prostora) nalazimo tik iznad “površine vode”. Virtualno plutamo kroz, iznad i u snimkama nadzornih kamera Umjetničkog paviljona. Prostor Paviljona se digitalnom intervencijom uživo otvara posjetiteljima, poziva ih na sudjelovanje i prisutnost te unosi participatornu komponentu u projekt. Autorica postavlja interaktivni live chat preko prijenosa nadzornih kamera, koristeći pritom glazbu pronađenu prilikom istraživanja digitalne arhive Umjetničkog paviljona.
Ivana Tkalčić (1987.) suvremena je multimedijalna umjetnica. Magistrirala je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu 2012. godine, nakon čega je upisala Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu gdje je završila preddiplomski studij. Edukaciju je nastavila na Akademiji likovnih umjetnosti u Münchenu, u Njemačkoj, a zatim je stekla magistarsku titulu na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 2016. godine. Održala je više samostalnih izložbi u Hrvatskoj i Europi te sudjelovala na brojnim skupnim izložbama u svijetu. Dobitnica je više nagrada: Erste fragmenti 12, Austrija; Rektorova nagrada za najbolje studente, Zagreb; RCAA – Young European Art Award, Austrija te HPB Grand Prix na 35. salonu mladih, Zagreb. Sudjelovala je na rezidencijama u Zagrebu, Italiji, Nizozemskoj, Poljskoj, Norveškoj Austriji i Grčkoj.
[1] Hito Steyerl: In Free Fall: A Thought Experiment on Vertical Perspective, e-flux, Journal #24 – travanj 2011.
Split, 29. travnja 2021. – OTP banka d.d. se svojim djelovanjem trudi doprinijeti razvoju različitih društvenih aspekata u sredinama gdje posluje, a briga za kulturni život građana jedan je od najljepših čimbenika tog djelovanja. Putem donacija ili sponzorstava, OTP banka d.d. djeluje na pozitivna zbivanja u kulturnim institucijama ili na manifestacijama diljem Hrvatske.
Samo u ovoj godini banka nastavlja biti dijelom Dubrovačkih ljetnih igara, Splitskog ljeta, HNK Split, HNK Zadar, a posebno se ističe dugogodišnje partnerstvo s Koncertnom dvoranom Lisinski te sada i Umjetničkim paviljonom kao jednim od središnjih umjetničkih institucija grada Zagreba, ali i cijele Hrvatske. Kao i dvorana Lisinski, i Umjetnički paviljon je teško stradao u razornom zagrebačkom potresu te mu je potrebna obnova i pomoć kako bi i dalje bio mjesto gdje se postavljaju izložbe najrenomiranijih hrvatskih, ali i svjetskih umjetnika. OTP banka d.d. je prošle godine odmah nakon potresa donirala značajna sredstva za pomoć u obnovi zagrebačkih bolnica, a potom i sisačke bolnice, međutim svjesni kako je i kultura nedjeljivi dio života, uplaćena je i donacija za pomoć pri obnovi Umjetničkog paviljona.
“Želeći da naša pomoć bude kontinuirana i da razvijemo istinski partnerski odnos s ovom značajnom institucijom za grad Zagreb, odlučili smo se na ovaj korak kako bismo podržali sva pozitivna nastojanja Umjetničkog paviljona. Oni su umjetnost iznijeli van, ispred oštećene zgrade kako bi, kad mi već ne možemo unutra, umjetnost došla nama.” istaknuo je prilikom potpisivanja sponzorskog ugovora Balazs Bekeffy, predsjednik Uprave OTP banke d.d., osvrćući se na ciklus izložbi naziva Umjetnost ispred Umjetničkog paviljona, koji se održava upravo u vanjskom prostoru ispred samog Paviljona.
„Razoran potres u ožujku prošle godine zatvorio je na duže vrijeme vrata Umjetničkog paviljona i time nas onemogućio da svim ljubiteljima umjetnosti i nadalje podastrijevamo naše domaće i međunarodne izložbe. Kako bismo, ipak, ostali prisutni u likovnome životu Zagreba te bili i nadalje s našom publikom, pokrenuli smo ciklus izložbi u javnome prostore. Ciklus Umjetnost ispred Umjetničkog paviljona u ovoj godini predstavit će građanima četiri renomirana hrvatska kipara. Baš kao što je i prošle godine OTP banka d.d. svojom donacijom Umjetničkom paviljonu iskazala brigu za kulturnu baštinu oštećenu u potresu, tako je i sada, svjesna brojnih izazova s kojima su se kulturne institucije susrele zbog potresa i pandemije, odlučila svojim sponzorskim pokroviteljstvom poduprijeti izložbenu aktivnost Umjetničkog paviljona. Ovim činom OTP banka d.d. iskazala je veliko povjerenje našim novim idejama i inovativnim projektima na čemu smo izuzetno zahvalni.” rekla je prilikom potpisivanja sponzorskog ugovora ravnateljica Umjetničkog paviljona u Zagrebu, Jasminka Poklečki Stošić.